Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci.

Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi pripravci ulaze u interakciju s drugim lijekovima.

Polifarmacija je opravdana u onim slučajevima kad se pri propisivanju lijekova liječnik pridržava najboljih stručnih, kliničkih i znanstvenih dokaza. Sve ranije navedeno: promijenjena farmakokinetika i farmakodinamika lijekova, multimorbiditet i polifarmacija čine starije osobe osobito vulnerabilnim i povećavaju rizik pojave neželjenih nuspojava lijekova koje umanjuju kvalitetu života bolesnika, povećavaju im morbiditet i mortalitet.

Na žalost nije rijetkost da se pojedine neželjene nuspojave okarakteriziraju kao nova bolest te se dodaju lijekovi za liječenje tih štetnih učinaka i time se umnožava polifarmacija. Polifarmacija povećava rizik neželjenih interakcija među lijekovima. Prije dodatka novog lijeka treba provjeriti koje sve lijekove bolesnik već uzima kako bi se predvidjele moguće interakcije lijekova s novim lijekom.

U liječenju KV bolesnika treba izbjegavati neadekvatnu terapiju koja se sastoji od prevelikog broja lijekova koji nisu neophodni, neadekvatnog doziranja lijekova i nepotpune terapije. Takvo neoptimalno liječenje može se vidjeti u osoba s multimorbiditetima, osoba slabijeg općeg stanja, onih koji uzimaju velik broj lijekova, osoba slabijih kognitivnih funkcija, onih s oslabljenom bubrežnom funkcijom, te kad liječnici različitih specijalnosti propisuju lijekove ne uzimajući u obzir lijekove koje već bolesnik uzima radi drugih bolesti.

U nekim slučajevima kod starijih bolesnika se ne propisuju lijekovi kad je to potrebno ili se propisuju u neučinkovitim malim dozama, na primjer antikoagulantna terapija u fibrilaciji atrija, beta-blokatori nakon infarkta miokarda, inhibitori renin-angiotenzin-aldosteron sustava u srčanom zatajenju. Ta pojava je prisutna kad se liječnik boji pojave neželjene nuspojave lijeka, kad želi smanjiti broj lijekova zbog prisutne polifarmacije, pri zanemarivanju KV prevencije u starijih osoba. Neki lijekovi u terapiji KV bolesti kad se izostavljaju iz terapije trebaju se reducirati određenim planom po preporuci liječnika (beta-blokatori, digoksin, klonidin, antiagregacijski lijekovi).

Tjelesne promjene uvjetovane starenjem i promjene farmakodinamike i farmakokinetike lijekova, mogu uzrokovati promjene terapijskog odgovora na pojedine lijekove. Stoga je važno prilagoditi doze pojedinih KV lijekova kako bi se smanjio rizik neželjenih nuspojava lijekova. KV terapija starijih bolesnika ima za cilj KV prevenciju, kontrolu simptoma bolesti, usporiti progresiju bolesti, poboljšati terapijske ishode. U konačnici cilj optimalne KV terapije je poboljšanje kvalitete života, poboljšanje tjelesnih i psihosocijalnih funkcija, te na najmanju mjeru svesti rizik neželjenih štetnih učinaka terapije.

Velik broj starijih bolesnika ne uzima preporučenu terapiju što dovodi do slabije kvalitete života, povećanog broja hospitalizacija, porasta mortaliteta. Kako bi se poboljšala terapijska adherencija, odnosno suradnja bolesnika u terapiji, treba pojednostaviti terapijski režim, koristiti lijekove dugog terapijskog djelovanja, lijekove koji su učinkoviti u istovremenom liječenju različitih bolesti, te dati jasne usmene i pismene upute bolesniku o uzimanju lijekova.

Liječnik treba redovito kontrolirati učinkovitost i sigurnost terapije. Osobito je monitoring u određenim vremenskim intervalima potreban pri uzimanju određenih skupina KV lijekova: antiagregacijski lijekovi, antikoagulantni lijekovi (osobito varfarin), antiaritmici, digoksin, diuretici, hipoglikemici, statini, inhibitori renin-angiotenzin-aldosteron sustava jer je u ovim skupinama lijekova češća pojava neželjenih nuspojava.

Osnovno je pravilo u terapiji starijih bolesnika upotrebljavati lijekove s dokazanim učincima i najmanjom toksičnošću, liječenje započeti s najmanjom dozom, te je postepeno povećavati ovisno o djelotvornosti i riziku pojave neželjenih učinaka lijeka, treba dobro poznavati sve lijekove koje bolesnik uzima, njihove moguće interakcije, te povremeno reevaluirati terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]