Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci.

Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi pripravci ulaze u interakciju s drugim lijekovima.

Polifarmacija je opravdana u onim slučajevima kad se pri propisivanju lijekova liječnik pridržava najboljih stručnih, kliničkih i znanstvenih dokaza. Sve ranije navedeno: promijenjena farmakokinetika i farmakodinamika lijekova, multimorbiditet i polifarmacija čine starije osobe osobito vulnerabilnim i povećavaju rizik pojave neželjenih nuspojava lijekova koje umanjuju kvalitetu života bolesnika, povećavaju im morbiditet i mortalitet.

Na žalost nije rijetkost da se pojedine neželjene nuspojave okarakteriziraju kao nova bolest te se dodaju lijekovi za liječenje tih štetnih učinaka i time se umnožava polifarmacija. Polifarmacija povećava rizik neželjenih interakcija među lijekovima. Prije dodatka novog lijeka treba provjeriti koje sve lijekove bolesnik već uzima kako bi se predvidjele moguće interakcije lijekova s novim lijekom.

U liječenju KV bolesnika treba izbjegavati neadekvatnu terapiju koja se sastoji od prevelikog broja lijekova koji nisu neophodni, neadekvatnog doziranja lijekova i nepotpune terapije. Takvo neoptimalno liječenje može se vidjeti u osoba s multimorbiditetima, osoba slabijeg općeg stanja, onih koji uzimaju velik broj lijekova, osoba slabijih kognitivnih funkcija, onih s oslabljenom bubrežnom funkcijom, te kad liječnici različitih specijalnosti propisuju lijekove ne uzimajući u obzir lijekove koje već bolesnik uzima radi drugih bolesti.

U nekim slučajevima kod starijih bolesnika se ne propisuju lijekovi kad je to potrebno ili se propisuju u neučinkovitim malim dozama, na primjer antikoagulantna terapija u fibrilaciji atrija, beta-blokatori nakon infarkta miokarda, inhibitori renin-angiotenzin-aldosteron sustava u srčanom zatajenju. Ta pojava je prisutna kad se liječnik boji pojave neželjene nuspojave lijeka, kad želi smanjiti broj lijekova zbog prisutne polifarmacije, pri zanemarivanju KV prevencije u starijih osoba. Neki lijekovi u terapiji KV bolesti kad se izostavljaju iz terapije trebaju se reducirati određenim planom po preporuci liječnika (beta-blokatori, digoksin, klonidin, antiagregacijski lijekovi).

Tjelesne promjene uvjetovane starenjem i promjene farmakodinamike i farmakokinetike lijekova, mogu uzrokovati promjene terapijskog odgovora na pojedine lijekove. Stoga je važno prilagoditi doze pojedinih KV lijekova kako bi se smanjio rizik neželjenih nuspojava lijekova. KV terapija starijih bolesnika ima za cilj KV prevenciju, kontrolu simptoma bolesti, usporiti progresiju bolesti, poboljšati terapijske ishode. U konačnici cilj optimalne KV terapije je poboljšanje kvalitete života, poboljšanje tjelesnih i psihosocijalnih funkcija, te na najmanju mjeru svesti rizik neželjenih štetnih učinaka terapije.

Velik broj starijih bolesnika ne uzima preporučenu terapiju što dovodi do slabije kvalitete života, povećanog broja hospitalizacija, porasta mortaliteta. Kako bi se poboljšala terapijska adherencija, odnosno suradnja bolesnika u terapiji, treba pojednostaviti terapijski režim, koristiti lijekove dugog terapijskog djelovanja, lijekove koji su učinkoviti u istovremenom liječenju različitih bolesti, te dati jasne usmene i pismene upute bolesniku o uzimanju lijekova.

Liječnik treba redovito kontrolirati učinkovitost i sigurnost terapije. Osobito je monitoring u određenim vremenskim intervalima potreban pri uzimanju određenih skupina KV lijekova: antiagregacijski lijekovi, antikoagulantni lijekovi (osobito varfarin), antiaritmici, digoksin, diuretici, hipoglikemici, statini, inhibitori renin-angiotenzin-aldosteron sustava jer je u ovim skupinama lijekova češća pojava neželjenih nuspojava.

Osnovno je pravilo u terapiji starijih bolesnika upotrebljavati lijekove s dokazanim učincima i najmanjom toksičnošću, liječenje započeti s najmanjom dozom, te je postepeno povećavati ovisno o djelotvornosti i riziku pojave neželjenih učinaka lijeka, treba dobro poznavati sve lijekove koje bolesnik uzima, njihove moguće interakcije, te povremeno reevaluirati terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

CoQ10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz