Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Lijep pozdrav,
zabrinut sam za zdravlje svog srca,naime unazad 2 tjedna osjećam povremenu nelagodu u prsima a gotovo svakoga dana mi se pojavljuje jaka bol u lijevom gornjem dijelu na lijevoj strani prsa koja se ponekad širi na rame.takva bol mi se zna pojaviti odmah ujutro i kada odradim jutarnje plivanje nestane gotovo odmah u prvim pokretima ali se javi nakon nekoliko sati u istom obliku te prodje kada popijem ibrobrufen.imam 32 godine,plivam,idem u teretanu i prilikom tih aktivnosti ne osjećam problem u prsima osim kod nekih pokreta s prsima u teretani kada baš u tom dijelu osjetim jaču bol.i tlak mi je bio 2-3 dana povisen ali to pripisujem stresu zbog ovih problema jer sada se smirio i uredan je zadnjih dana.iz vašeg iskustva,što bi mogao biti uzrok te boli koja se čak javlja svakoga dana u približno isti dio dana,nakon buđenja i 3-4 sata nakon budjenja

27.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Vjerojatno su bolovi porijeklom koštanomišićnog sustava grudnog koša ukoliko ovise o pokretima i prolaze na ibuprofen. Unatoč tome, treba učiniti EKG i osnovne laboratorijske pretrage (javite se svom liječniku) uz troponin, CK. Ukoliko su nalazi uredni, savjetujem vam ergometriju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]