Dilatirana uzlazna aorta

Poštovani,
Muž, 43 god., uradio je uzv srca, na moju inicijativu jer ima u obitelji srčane bolesnike.

Nalaz je slijedeći (10.5.2022.):
Aortni zalistak: trikuspisni ,bez signifikantne stenoze i insuficijencije.
Mitralni zalistak:bez signifikantne stenoze,blaga regurgitacija, V max 2 m/s.
Pulmonalni zalistak: bez signifikantne stenoze i insuficijencije. PV AccT 121 m/s
Perikard: b.o.
Nedilatiran LV 55mm, uredne debljine stijenki 12 mm, očuvane istisne frakcije EFLV 65%,bez poremećaja kontraktiliteta.
Dijastolička funkcija uredna, E/A 1.4, E/E 9. LAV 50 ml, RAA 14cm2, RVIDd 39mm, TAPSE 24 mm, MV uredna.
Aorta u sinusu valsalve mjeri do 42mm,ascendentna do 38mm. Aortna valvula trokuspisna,kompetentna. Blaga trikuspidna regurgitacija. Bez znakova plućne hipertenzije.perikard bez separacije.
Tlak u mirovanju 130/80, u opterećenju 160/70, nakon 6 min 130/70.

Žalio se ponekad na bol u prsima i u lijevoj ruci,ponekad mu trne.

Naručen je na MSCT aorte 10.6.2023. pokušat ćemo privat obaviti.

Koliko je ovo stanje opasno? Proširena aorta veća od 5 cm mora se operirati?
Moj muž nije svjestan ove opasnosti. Molim Vas da mi sugerirate koje nalaze još da napravimo.

Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem

17.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Važno je učiniti MSCT grudne aorte da se u cjelosti vide dimenzije tog segmenta aorte. Prema navedenim mjerama radi se o početno dilatiranom segmentu uzlazne aorte. Važno je da arterijski tlak bude što bolje reguliran , da u mirovanju bude ispod 130/80mmHg, te da drugi rizični čimbenici kardiovaskularnog rizika budu dobro regulirani (masnoće i šećer u krvi, da ne puši). Ne preporučuje se dizanje teških tereta, iznad 3-5kg. 1x godišnje treba učiniti UZV srca i uzlazne aorte. Zbog subjektivnih tegoba boli u grudima i ruci treba učiniti ergometriju. Odgovarajuću terapiju vašem suprugu će odrediti kardiolog na osnovu svih nalaza obrade.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]