Dilatirana uzlazna aorta

Poštovani,
Muž, 43 god., uradio je uzv srca, na moju inicijativu jer ima u obitelji srčane bolesnike.

Nalaz je slijedeći (10.5.2022.):
Aortni zalistak: trikuspisni ,bez signifikantne stenoze i insuficijencije.
Mitralni zalistak:bez signifikantne stenoze,blaga regurgitacija, V max 2 m/s.
Pulmonalni zalistak: bez signifikantne stenoze i insuficijencije. PV AccT 121 m/s
Perikard: b.o.
Nedilatiran LV 55mm, uredne debljine stijenki 12 mm, očuvane istisne frakcije EFLV 65%,bez poremećaja kontraktiliteta.
Dijastolička funkcija uredna, E/A 1.4, E/E 9. LAV 50 ml, RAA 14cm2, RVIDd 39mm, TAPSE 24 mm, MV uredna.
Aorta u sinusu valsalve mjeri do 42mm,ascendentna do 38mm. Aortna valvula trokuspisna,kompetentna. Blaga trikuspidna regurgitacija. Bez znakova plućne hipertenzije.perikard bez separacije.
Tlak u mirovanju 130/80, u opterećenju 160/70, nakon 6 min 130/70.

Žalio se ponekad na bol u prsima i u lijevoj ruci,ponekad mu trne.

Naručen je na MSCT aorte 10.6.2023. pokušat ćemo privat obaviti.

Koliko je ovo stanje opasno? Proširena aorta veća od 5 cm mora se operirati?
Moj muž nije svjestan ove opasnosti. Molim Vas da mi sugerirate koje nalaze još da napravimo.

Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem

17.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Važno je učiniti MSCT grudne aorte da se u cjelosti vide dimenzije tog segmenta aorte. Prema navedenim mjerama radi se o početno dilatiranom segmentu uzlazne aorte. Važno je da arterijski tlak bude što bolje reguliran , da u mirovanju bude ispod 130/80mmHg, te da drugi rizični čimbenici kardiovaskularnog rizika budu dobro regulirani (masnoće i šećer u krvi, da ne puši). Ne preporučuje se dizanje teških tereta, iznad 3-5kg. 1x godišnje treba učiniti UZV srca i uzlazne aorte. Zbog subjektivnih tegoba boli u grudima i ruci treba učiniti ergometriju. Odgovarajuću terapiju vašem suprugu će odrediti kardiolog na osnovu svih nalaza obrade.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]