Drhtavost ekstremiteta te problemi sa disanjem

Poštovani, Imam 21 godinu, ž, 166 visoka, oko 95 kg. Inače nisam nikad imala problema s disanjem, ali u zadnjih desetak dana, kada odem spavati naglo se trznem zbog prestanka disanja, te mi počnu trnuti noge. Osjećam kako srce neugodno lupa te kao da nekako i preskoči, kuca pa stane i onda u tom trenutku kad stane, tad ostanem bez zraka. Ne događa mi se to dok sam u pokretu ili sjedeći, isključivo dok ležim. A kada recimo ležim, a ne idem spavati, osjećam da mi srce lupa kao da radim neku aktivnost, i osjetim puls na ruci, nozi, koljenu, pa čak i stopalu, te konstantnu laganu drhtavicu nogu i ruku. Ne pijem alkohol niti koristim droge. Pušim otprilike pola kutije cigareta dnevno. Prvu menstruaciju sam imala sa 15, ne koristim kontracepciju te nisam nikad bila trudna. U obitelji mi boluje baka s mamine strane od dijabetesa tip 2, a mama od degenerativne promjene ramena. Mokrenje i stolica su normalni. Od pretraga napravila sam UZV štitnjače koji je normalan, no TSH je u vrijednosti 4.55. Zbog istog problema sam otišla na hitnu, te su mi savjetovali da odem kod endokrinologa. Molim vas, pojasnite u čemu bi mogao biti problem. Srce, štitnjača ili neki neurološki poremećaj? Hvala

24.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Važno je da sve faktore rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti dok ste mladi stavite pod kontrolu.
To znači da treba prestati pušiti, te reducirajte tjelesnu težinu.Budite redovito umjereno tjelesno aktivni, i konzumirajte mediteranski tip ishrane.
Izbjegavajte gazirane napitke. TSH vam je prema gornjoj granici normale. Endokrinolog će vam obraditi funkciu štitnjače, ali i ostali dio endokrinološkog sustava.
Time će moći ustanoviti da li se kod vas radi o urednoj funkciji endokrinih žlijezda i svakako da li su laboratorijski faktori kardiovaskularnog rizika uredni (šećer, masnoće), provjerite i željezo, CKS.
Zbog varijacija pulsa i osjećaja preskoka savjetujem da učinite 24 satni holter srca.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]