Hipertrofična kardiomiopatija

Dijagnosticirana mi je asimetricna hipertroficna kardiomiopatija, otkrivena slučajno na sistematskom pregledu,bez ikakvih simptoma…IVS debljine do 29mm,bez obstrukcije. Napravljena je koronarografija,stres test,24h holter,kompletna KKS i sve je uredno.Nema intrakavitarnog gradijenta.
Napravio sam i magnet srca, koji je naravno potvrdio prvotnu dijagnozu.I jos pise na nalazu magneta NA ODGOĐENIM SEKVENCAMA NAKON IV. APLIKACIJE KONTRASNOG SREDSTVA VIDI SE INTRAMURALNI MRLJASTI HIPERINTENZITET SIGNALA U ANTERIONOM I ANTEROSEPTALNOM DIJELU BAZE i SREDNJEG DIJELA SRCA U SMISLU OŽIVLJAVANJA . NEMA SHUNTA, NEMA ZNAKOVA TUMORSKI TVORBI NI IZLJEVA, TEST PERFUZIJE MIOKARDA U MMIROVANJU UREDAN.Jednom doktoru je nalaz magneta u skladu sa bolesti,drugi dr. Kaze da imam dobrotu srcanog misica? Izračunat mi je rizik od iznenadne smrti koji iznosi 4.63%. ( opet nailazim na drugačija mišljenja,nekome nije puno,jer do 4% je kao normalno…)Neki mi savjetuju redovitu kontrolu, dok mi pojedini savjetuju cak i ugradnju SICD defibliratora? Ima li potrebe za tim? 34 god,nepusac,bio u sportu cijeli zivot(veslanje,vaterpolo),nemam aritmija,tlak uredan,obiteljska anamneza je ta da mi je ujak umro u 50god,cijeli zivot imao aritmije i visok tlak,bio neuredan sto se tice terapije i zivota ( nije dijagnosticirana hipertroficka kardiomiopatija).Zanima me dali je potrebna kontrola zivotnih navika i redovita kontrola kod liječnika,ili pak ugradnja SICD, o kojem naši liječnici u Hrv. Ugrađena samo 3 u Hrvatskoj Unaprijed zahvaljujem!

2.10.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
S obzirom na sve navedeno trebate biti pod kontrolom kardiologa u centru za kardiomiopatije u jednoj od klinika. Individualno se u slučajevima hipertofične kardiomiopatije postavlja indikacija za ugradnju ICD-a : prema simptomima i stupnju rizika iznenadne srčane smrti. Prema zadnjim smjernicama Europskog kardiološkog društva u slučajevima petogodišnjeg rizika 4-6% nagle srčane smrti razmatra se ugradnja ICD-a (klasa IIb preporuke). Svakako se trebate pridržavati zdravih životnih navika i izbjegavati natjecateljske sportove. O eventualnoj primjeni lijekova odluku će donijeti također vaš kardiolog.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]