Imam nizak puls u spavanju, koje su posljedice toga?

Sto ciniti kada je Gspect uredan,CT koronaro uredan,Ekg uredan,Ergometr uredna,Holter navodno uredan za kardiologa a meni na spavanju holter cita otkucaje 60 50 30 60 70…..Dodemo do tog 30..vidimo produzeno sinusni ritam……sta da ja radim dalje….Ako kardiolog kaze 1 SVES 0 VES NEMA PAUZA OKEJ….?????JA ZNAM DA.MENI SKORO SVAKU NOC BUDE 30 OTKUCAJ CCA ILI 50…ZNAM 100 POSTO A NISTA SE NE PODUZIMA..JOS POSTO JE PULS RADI NAPADA PANIKE VISOK DOBIJEM CONCOR NECU GA PIT JER CE MI NA SPAVANJU PULS PAST JOS VISE….HELEX RADE POPIJEM……DAL JE TAJ 30 U NIZU U NEKOM DUBOKOM.SNU OPASAN..KOJE SU POSLJEDICE SMRT NA SPAVANJU?????

30.8.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Kod analize holtera srca važno je u interpretaciji nalaza kod niskog pulsa ustanoviti da li postoje značajne sinusne pauze ili srčani blokovi. Ukoliko ih se ne nalazi kod vas pri nižem pulsu u snu, tada nije potrebna nikakva medicinska intervencija. U slučaju da patite od paničnih ataka, trebate se javiti psihijatru koji će vam uz psihoterapiju i eventualnu medikamentoznu terapiju, pomoći. Strah, panični napadi odražavaju se na cjelokupan organizam, te dolazi do različitih simptoma, osobito od strane krvožilnog i probavnog sustava. Kod vas kardiološkom obradom nije nađeno srčane bolesti, pa treba liječiti uzrok vaših tegoba. Da postoji bilo kakva sumnja na moguću naglu srčanu smrt, vaš bi vam kardiolog to i rekao i svakako poduzeo sve postupke da to spriječi. Stoga otvoreno o svojim strahovima porazgovarajte sa svojim kardiologom.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Epilepsija

Epilepsija i spavanje

Dobar san je vrlo bitan za normalno funkcioniranje i predstavlja važan dio života. Potreban je za kognitivno i tjelesno zdravlje te uz ostale zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane i redovite tjelovježbe bitan je za dobru kvalitetu života. Epilepsija je skupina od preko 30 poremećaja kod kojih abnormalna aktivnost mozga uzrokuje sklonost napadajima. Po učestalosti […]

Arterije

Trajanje spavanja i fibrilacija atrija

Trajanje spavanja kraće od 6 sati i duže od 8 sati spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika.

EKG

Je li normalno da puls pada u običnoj šetnji?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]