Molim vas pojašnjenje nalaza!

Imam 32 godine.Visoka sam 162,51 kg.Dali mi mozete pojasnit ovaj nalaz?Na ekg su mi bili brzi otkucaji srca pa su mi napisali sinusna tahikardija,dali je to opasno? I radili su mi ultrazvuk srca ,dali je to u redu?
EKG:srednje el os.SR 113/min
EHOKARDIOGRAFIJA:
L klijetka-LVIDd 46 mm,LDIDS 27 MM,IVS 9MM,PW 8MM,EF 70%.
L pretklijetka-LA 34 MM,KAo 27 mm,Ao asc 28 mm.
D klijetka-RV 18 mm.
Valvularni aparat:AV,MV,TV,PV morfoloski b.o.
Intrakardijalne tvorbe:nema
Kontraktilnost:nema segmentalnih poremecaja kontraktiliteta LK.
DK- TAPSE:29mm
Perikard:b.o.
Doppler:AV-Pmax 8 mmhg,Vmax 1.4m/s.MV-b.o. TV-b.o. PV-b.o.
Dijastolicka funkcija LK:uredna
Zakljucak:Uredan valvularni aparat.Normalne su dimenzije srcanih supljina i debljina stijenki.Nema intrakardijalnih tvorbi,bez segmentalnih poremecaja kontraktilnosti.EF 70%. Perikard je b.o. Uredna velicina i funkcija desne klijetke.Doppler b.o.
To mi je pisalo u nalazu.

21.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nalaz ultrazvuka srca je u potpunosti uredan, a u EKG nalazu imate normalan sinusni ritam, ali brže frekvencije, pa to zovemo sinusna tahikardija. Kod zdravih osoba može se javiti sunsuna tahikardija i zbog straha kod liječnika. Treba vidjeti da li je kod vas samo tada bio slučaj ili je ona prisutna i kad ste opušteni kod kuće. Ukoliko je  ona učestala, a ne ovisi o anksioznosti, paničnim napadima, tada treba naći uzrok koji može biti posljedica neke srčane bolesti, ali je često uzrokovana i drugim poremećajima izvan srca kao što je slabokrvnost, pojačan rad štitnjače , akutno febrilno stanje  i druge bolesti.

Lijep pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?