Povišene masnoće u krvi

imam kolesterol 5,5, LDL 3,4,hdl 1,6 trigliceride 1,1 budući da znam da je LDL “loš” kolesterol možete li mi reći da li je to previše za moje godine(naime imam 35 g. i familijarno povečane masnoće) kakva bi trebala biti ishrana?

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana gđa. Elena,

Vrijednosti Vašeg ukupnog kolesterola i LDL kolesterola su blaže povišene. Ako nemate koronarnu bolest srca ili šećernu bolest,ili druge čimbenike rizika za koronarnu bolest srca, za sada Vi ne morate uzimati lijekove za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Trebali bi se pridržavati dijetalne prehrane uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost trajanja 30-45 minuta. Dijetalna prehrana uključuje korištenje više voća i povrća te maslinovog ulja u spremanju obroka, a od mesa koristiti ribu i piletinu. Hranu je potrebno pripremati na ulju. Potrebno je ponoviti nalaz masnoća u krvi za oko 2 mjeseca. Ako budu kontrolni nalazi u granicama normale neće biti potrebno uzimati lijekove za snižavanje masnoća u krvi, nego će te dalje nastaviti sa dijetalnom prehranom. Ako budu kontrolni nalazi masnoća u krvi i dalje povišeni unatoč pridržavanju dijetalne prehrane i ako su kod Vas prisutni i ostali čimbenmici rizika za koronarnu bolest srca tada je potrebno posavjetovati se sa svojim liječnikom koji će Vam preporučiti lijek za snižavanje masnoća u krvi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]