Povišene masnoće u krvi

imam kolesterol 5,5, LDL 3,4,hdl 1,6 trigliceride 1,1 budući da znam da je LDL “loš” kolesterol možete li mi reći da li je to previše za moje godine(naime imam 35 g. i familijarno povečane masnoće) kakva bi trebala biti ishrana?

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana gđa. Elena,

Vrijednosti Vašeg ukupnog kolesterola i LDL kolesterola su blaže povišene. Ako nemate koronarnu bolest srca ili šećernu bolest,ili druge čimbenike rizika za koronarnu bolest srca, za sada Vi ne morate uzimati lijekove za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Trebali bi se pridržavati dijetalne prehrane uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost trajanja 30-45 minuta. Dijetalna prehrana uključuje korištenje više voća i povrća te maslinovog ulja u spremanju obroka, a od mesa koristiti ribu i piletinu. Hranu je potrebno pripremati na ulju. Potrebno je ponoviti nalaz masnoća u krvi za oko 2 mjeseca. Ako budu kontrolni nalazi u granicama normale neće biti potrebno uzimati lijekove za snižavanje masnoća u krvi, nego će te dalje nastaviti sa dijetalnom prehranom. Ako budu kontrolni nalazi masnoća u krvi i dalje povišeni unatoč pridržavanju dijetalne prehrane i ako su kod Vas prisutni i ostali čimbenmici rizika za koronarnu bolest srca tada je potrebno posavjetovati se sa svojim liječnikom koji će Vam preporučiti lijek za snižavanje masnoća u krvi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]