Preskakanje srca i gubitak daha

Poštovani, unazad 2 godine imao sam problem sa usnivanjem. Naime često se događalo da me gubitak daha i nelagoda u prsnom košu ( osjećaj nepravilnog otkucaja srca) probudi i to se ponovi 10ak puta u noći te nisam imao kvalitetan san. U nazad mjesec dana pojavile su se iste tegobe i tokom dana samo bez gubitka daha. Ponavljaju se intenzivno zadnjih 15 dana za redom. Osjećam pojačani intenzitet nakon treninga. Živim relativno zdravo. Ne pijem alkohol ne drogiram se ali pušim malo više od kutije dnevno. Vježbam u teretani i Imam 25 godina. Zaposlen sam i psihički sam stabilan. Osjećam se zadovoljno sa sobom.
Pregledan sam od strane kardiologa te mi je ustvrđeno da mi je srce zdravo. Rađen mi je ekg te snimano srce ultrazvukom. Pripisuje tegobe stresu i napetosti. Predložen mi je test opterećenja i nekakve krvne pretrage što ću i obaviti ali rečeno mi je da je 98 % stvar stresa i napetosti. No tada nisam imao iste smetnje tokom dana pa se javljam ovdje čisto da čujem nekakvo drugo mišljenje i ako mogu dobiti kakav savijet jer savijet da pijem tablete za smirenje mi ne dolazi u obzir. Ne bih htio mijenjati stanje uma u kojem sam sada, a iz iskustva znam kakve benzodiazepini stvaraju. Uglavnom stvara mi nelagodu i užasno me nervira. Iskreno volio bih da stane na bilo koji način. Hvala unaprijed na odgovoru i srdačan pozdrav.

17.8.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Preporučujem vam da u obradi učinite 24-satni holter srca i polisomnografiju, odnosno test kojim bi se isključio sindrom prestanka disanja u snu /“sleep apnea”/. U krvnim pretragama pretpostavljam da su traženi i hormoni štitnjače. Tek kad se objektivno ustanovi da li imate poremećaje ritma srca i njihov uzrok, određuje se da li je potrebna terapija. Pušenje cigareta doprinosi nadtsnku poremećaja ritma srca, kao i smetnjama s disanjem. Stoga svakako predtanite pušiti i pridržavajte se zdravih životnih navika kako biste spriječili srčanožilne bolesti.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]