Preskakanje srca i gubitak daha

Poštovani, unazad 2 godine imao sam problem sa usnivanjem. Naime često se događalo da me gubitak daha i nelagoda u prsnom košu ( osjećaj nepravilnog otkucaja srca) probudi i to se ponovi 10ak puta u noći te nisam imao kvalitetan san. U nazad mjesec dana pojavile su se iste tegobe i tokom dana samo bez gubitka daha. Ponavljaju se intenzivno zadnjih 15 dana za redom. Osjećam pojačani intenzitet nakon treninga. Živim relativno zdravo. Ne pijem alkohol ne drogiram se ali pušim malo više od kutije dnevno. Vježbam u teretani i Imam 25 godina. Zaposlen sam i psihički sam stabilan. Osjećam se zadovoljno sa sobom.
Pregledan sam od strane kardiologa te mi je ustvrđeno da mi je srce zdravo. Rađen mi je ekg te snimano srce ultrazvukom. Pripisuje tegobe stresu i napetosti. Predložen mi je test opterećenja i nekakve krvne pretrage što ću i obaviti ali rečeno mi je da je 98 % stvar stresa i napetosti. No tada nisam imao iste smetnje tokom dana pa se javljam ovdje čisto da čujem nekakvo drugo mišljenje i ako mogu dobiti kakav savijet jer savijet da pijem tablete za smirenje mi ne dolazi u obzir. Ne bih htio mijenjati stanje uma u kojem sam sada, a iz iskustva znam kakve benzodiazepini stvaraju. Uglavnom stvara mi nelagodu i užasno me nervira. Iskreno volio bih da stane na bilo koji način. Hvala unaprijed na odgovoru i srdačan pozdrav.

17.8.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Preporučujem vam da u obradi učinite 24-satni holter srca i polisomnografiju, odnosno test kojim bi se isključio sindrom prestanka disanja u snu /“sleep apnea”/. U krvnim pretragama pretpostavljam da su traženi i hormoni štitnjače. Tek kad se objektivno ustanovi da li imate poremećaje ritma srca i njihov uzrok, određuje se da li je potrebna terapija. Pušenje cigareta doprinosi nadtsnku poremećaja ritma srca, kao i smetnjama s disanjem. Stoga svakako predtanite pušiti i pridržavajte se zdravih životnih navika kako biste spriječili srčanožilne bolesti.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Molim mišljenje oko terapije za tahikardiju i početnu hipertenziju

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Na što ukazuje moj nalaz holtera?