Prolaps mitralnog zaliska – je li to opasno?

Postovani ,nakon trudnoce imala sam napade ubrzanog rada srca preskakanja .
Inace cijeli zivot imam palpitacije,slabu toleranciju na fizicki napor ,nesvjesticu.
Prvi put ultrazvuk srca radjen 2019 godine i bio potpuno uredu.
Sada 2023 radjen ultrazvuk i za mene sok,dijagnoza prolaps mitralnog zaliska i regurgitacija zanemariva..
Zakljucak:vidjeti je promjene mitralnog zaliska koji prouzrokuje malu mitralnu regurgitaciju.
Prednji i zadnji listic pustaju.
EF 65%
Hipertrofije srca nema

Misljenje ljekara:

Tahikardne smetnje srcanog ritma koje ima su vjerovatno posledica prolapsa.Idealno bi bilo da se predpise lijek iz skupine betablokatora npr concor 1.25mg-2.5 na dan ali zbog dojenja u to. trenutku lijek ne preporucujem

Kontrolni ultrazvuk srca januara 2025

Stupanj regurgitacije i kvar zaliska nisu takvi da bi bila indikacija za invazivno dijagnostiku.
Ne preporucujem velike fizicke napore.
Kako je moguce da niko nikad nije cuo sum,kako je moguce da na ultrazvuku 2019 nije pronadjen prolaps
U porodici tri tetke imaju probleme sa zaliscima ,a mama pije citav zivot betablokatore,nijr radila uzv da bi dobila konkretnu dijagnozu.
Sta mi je ciniti?imam 32 godine mama male bebice koju dojim slabije spavam.
Imam dva zuba pokvarena za koja imam termin za vadjenje u decembru
Da li se od ovog umire?kolika je stopa kod mladih.
Kardiolog i nije bas bio rijecit rekao je ima mnogo ljudi to

17.11.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Nemate razloga za brigu. Prolaps mitralnog zaliska je jedna od najčešćih prirođenih srčanih anomalija. Prolaps mitralnog zaliska kod vas uzrokuje “zanemarivu regurgitaciju”. To znači da zalistak dobro funkcionira i nema značajnog vraćanja krvi u lijevu pretklijetku srca pri njegovom “zatvaranju”. Ovakve promjene zahtjevaju periodička praćenja ultrazvukom, pa vam je kardiolog odredio termin za 2g. Prolaps može uzrokovati palpitacije, odnosno određene poremećaje srčanog ritma. Budući dojite i kardiolog nije kod vas ustanovio značajne poremećaje srčanog ritma, terapija beta blokatorima se može odgoditi. Preporučila bih da napravite holter srca (ako i dalje budete imali osjećaj preskakanja ili lupanja srca) kako bi se ustanovilo da li postoje poremećaji srčanog ritma zbog kojih bi trebali uzimati lijek.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?