Prolapsus valvulae mitralie s minimalnom regurgitacijom

Poštovani,
djevojčica od 8,5 godina dobila je sljedeći nalaz od kardiologa-pedijatra:
Djevojčica se ranije pratila zbog uskih komunikacija na nivou komore, na zadnjem pregledu (koji je bio 2013 godine) konstatovano spontano zatvaranje defekta komorske pregrade. Bez tegoba, umjereno je fizički aktivna. Zdrava djevojčica.
Objektivno: adekvatno razvijena i uhranjena, eupnoična i acijanotična. Prekordijum miran, akcija srca ritmična, tonovi glasni, čujan vibratoran komorski šum 2/6, nad lijevom ivicom sternuma, bez propagacije. Periferni pulsevi normalno punjeni (AF+ obostrano), jetra se ne palpira. RR 90/60

EKG: sinusni ritam s fr. 105/min, intermediarna srcana osovina, kondukcija neremecena, odvodi su normalni.

EHOKARDIOGRAM: Strukturalno SDS, Venske drenaze normalne. IAS intaktan. Dimenzije predkomore normalne. Mitralna valvula blago izmijenjena, prolabiranje minimalno, dominantno prednjeg, regurgitacija minimalna, poteriorna. Trikuspidna valvula je normalne morfologije i protoka. IVS intaktan, 5,5 mm, normalnih amplituda pokreta. Dimenzije obje komore normalne LVDd 37 mm, LVds 23 mm. Funkcija i kontraktilnost lijeve komore ocuvana. Aortna valvula trivelarna, centralna koaptaciba, normalan protok. Aorta na korjenu 16 mm. Luk aorte lijevi, bez značajne diletacije, iskljucena koarktacija aorte i PDA. Plućna arterija na korjenu 17 mm, valvula morfoloski normalna. Prisutna fizioloska regurgitacija, trunkus i obje grane plucne arterije su normalne širine i protoka. Perikard normalne debljine, bez izljeva.

Dg: Prolapsus valvulae mitralie s minimalnom regurgitacijom I 34.1

Zaključak: strukturalno nalaz blagog prolapsa mitralne valvule, prisutna minimalna regurgicaija. Za sada nije indikativna kardioloska terapija, režim života bez ograničenja fizicčkih aktivnosti. Kardiološka kontrola za 1 godinu.

Molim Vas za mišljenje o ovom nalazu, kakve su prognoze u ovakvim slučajevima? Postoji li mogućnost da se kod ovakvih nalaza situacija sama od sebe vrati u normalu bez bilo kakvih terapija, zahvata? Zabrinuti smo zato što ona ima samo 8,5 godina i da li se s godinama stanje može samo pogoršavati, ostati na istom nivou ili ima nade da se vrati u normalu? Koliki rizik postoji u budućnosti?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

Srdacan pozdrav od zabrinute majke koja je djevojčicu rodila sa 34 godine i to joj je jedino dijete!

1.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Nemojte se brinuti. Vaša djevojčica ima mali prolaps mitralnog zaliska uz minimalnu regurgitaciju.
To je jedna od češćih anomalija (kod vaše kćeri doista mala) koja joj ne čini nikakva ograničenja u životu.
S rastom može doći i do poboljšanja, a može ostati ista godinama.
Zato će je i naručivati njezin kardiolog na ultrazvučne kontrole u određenim intervalima.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?