Rtg srca i pluća

Postovani, dobila sam nalaz rtg pluca i srca sa medicinskim pojmovima koje Vas ljubazno molim da mi pojasnite.

Nalaz od prosle godine 02/2021:
Blaza hiperinflacija uz peribronhijske fibrozne promijene-pusac.
Ne vidi se infiltrata, izljeva, linfadenopatije niti zastoja.
Sjena srca velicinom dobi primjerena.
Kostane steukture dobi primjerene.

Nalaz rtg srca i pluca novi 15/11/2022:
Sumacijski rendgenogram trokarnih organa u PA projekciji iz lijevi profil urednog transparentnog plucnog parenhima.
Dobro sveden ošitslobodnih FC sinusa.
Sa latero lateralnog rendgenograma u kranijalnom raspletu hilusa vidljiva je neostro kotruirana sjena lromjera od 2.3 cm koje se ne diferencira na PA rdg. pa ovisno o klinickoj slici u obzir dolazi i daljnja obrada. Obicno veliko ostro konturirana sjena srca. Vaskularni hilusi. Nesto grublji hipopulmonalni crtez u kaudalnom raspletu hilusa lijevo.

Zbilja se nadam pojasnjenju ili bilo kakvom slobodnom misljenju. Imam 32 g, bronhijalna astma u proljece, pusac oko 10-15 cigareta dnevno od cca 16 g. Racunovođa. Pretragu sam obavljala jer imam kamence u zuvi koje moram operirati. Do sada nikakvih tegoba niti bolesti.
Unaprijed zahvaljujem!

21.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Potpvana,

U zadnjem nalazu rtg srca i pluća opisuje se sjena promjera 2,3cm u gornjem dijelu korijena pluća. Kako bi se sa sigurnošću ustanovilo o kakvoj sjeni je riječ, savjetujem da odete na pregled pulmologu koji vas inače kontrolira zbog bronhalne astme. Pulmolog će pogledati i usporediti novu snimku pluća sa starom , auskultirati vam pluća, pogledati laboratorijske nalaze krvi (osobito uplane markere, KKS…), te će donijeti zaključak o navedenom nalazu i da li je potrebna daljnje obrada.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam