SVPT i hitna pomoć

Poštovani,imam dijagnozu supraventrikularna tahikardija,pa sam čest “gost,’ Hitnog prijema.
Obzirom da mi se je teško odlučiti za preporučenu ablaciju,odlučujem se za odlazak na HP.
To nekada bude jednom mjesečno,nekada jednom u dva mjeseca.
Stanje traje otprilike dvije godine,s tim da prvu godinu sam možda jednom ili dva puta bila na HP.
Stara sam 65 godina,od lijekova uzimam Byol Cor 2,5 mg ujutro,te po potrebi,kada se javi tahikardija Ritmonorm 150,ali ipak se ja uputim na HP,jer ne znam koliko on uopće pomaže i koliko bih ja toga trebala popiti,da mi se otkucaji spuste sa 139,140 na normalu(to je broj sa kojim stignem na HP).
Prilikom mog posjeta HP,u 9.mj,.našao se tu i aritmolog,te sam dobila adenozin,a zadnja dva puta su bili gastroenterolog,te slijedeći puta specijalizant-ne kardiologije.,te sam dobila isoptin.Inače,simptomi su samo visoki otkucaji,a smeta mi i disanju,jer imam KOPB(ne previše,ali malo teže dišem).
Moj liječnik kaže da Byol cor i isoptin ne idu zajedno,pa sam zbunjena,te trebam li ja reći ma HP,ako je to tako,da to ne smijem primati ili se posavjetovati sa kardiologom,kada jednom dođem na red-valjda ću do tada poživjeti,kojje betablokatore smijem piti.
U svakom slučaju,htjela bih čuti Vaše mišljenje,vezano za dotične lijekove.
Unaprijed hvala

19.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Svakako trebate ići na pregled kardiologu kako bi vam se dala terapija koja će ove aritmije barem reducirati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]