SVPT i hitna pomoć

Poštovani,imam dijagnozu supraventrikularna tahikardija,pa sam čest “gost,’ Hitnog prijema.
Obzirom da mi se je teško odlučiti za preporučenu ablaciju,odlučujem se za odlazak na HP.
To nekada bude jednom mjesečno,nekada jednom u dva mjeseca.
Stanje traje otprilike dvije godine,s tim da prvu godinu sam možda jednom ili dva puta bila na HP.
Stara sam 65 godina,od lijekova uzimam Byol Cor 2,5 mg ujutro,te po potrebi,kada se javi tahikardija Ritmonorm 150,ali ipak se ja uputim na HP,jer ne znam koliko on uopće pomaže i koliko bih ja toga trebala popiti,da mi se otkucaji spuste sa 139,140 na normalu(to je broj sa kojim stignem na HP).
Prilikom mog posjeta HP,u 9.mj,.našao se tu i aritmolog,te sam dobila adenozin,a zadnja dva puta su bili gastroenterolog,te slijedeći puta specijalizant-ne kardiologije.,te sam dobila isoptin.Inače,simptomi su samo visoki otkucaji,a smeta mi i disanju,jer imam KOPB(ne previše,ali malo teže dišem).
Moj liječnik kaže da Byol cor i isoptin ne idu zajedno,pa sam zbunjena,te trebam li ja reći ma HP,ako je to tako,da to ne smijem primati ili se posavjetovati sa kardiologom,kada jednom dođem na red-valjda ću do tada poživjeti,kojje betablokatore smijem piti.
U svakom slučaju,htjela bih čuti Vaše mišljenje,vezano za dotične lijekove.
Unaprijed hvala

19.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Svakako trebate ići na pregled kardiologu kako bi vam se dala terapija koja će ove aritmije barem reducirati.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]