Tegobe u glavi i prsima – molim Vaše mišljenje

Pozdrav, vec malo vise od mjesec dana imam jake pritiske u glavi koji traju svaki dan, najvise u potiljku i malom mozgu, kada podizem i spustam glavu te kad vrtim desno lijevo, cesto cujem jake otkucaje srca u glavi kada se ustanem i setam i pritisak u prsima te otkucaji jaki srca u prsima, plitko disanje, bole me ramena a prije dva dana mi se javio osjecaj kao da nemam noge i ruke, normalno upravljam s njima ali kao da su mi lagane i kao da ih ne osjecam, javljaju mi se i trnci po tijelu. Uradila sam CT mozga i MR krvnih zila u mozgu, RTG srca i pluca, Dva puta EKG, ct sinusnih supljina, vadila krv i sve je to uredno. Postoji li mogucnost da je to od vratne kraljeznice, takoder me uzasno strah da to nije od srca ili problem s krvnim zilama iako mislim da bi se do sada pokazalo nesto na nalazima, najgore od svega je sto nema dijagnoze jer je sve uredno a tegobe ne prolaze. Kada lezim na jastuku, kad sam u lezecem polozaju ne osjecam nikakav pritisak u glavi ni smetnje, samo kada hodam ili se krecem spustam i podizem glavu tako da ima mjesec dana neprestano lezim i rijetko kad ustajem jer mi je tako jedino dobro, zanima me takodjer jel taj osjecaj kao da nemam noge i ruke i ta laganoca u njima od tog lezanja

9.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Opisujete niz različitih tegoba, ali s kardiološke strane zbog osjećaja pritiska u grudima i plitkog disanja, savjetujem da učinite UZV srca i ergometriju kako bi se isključio bilo kakav srčani poremećaj. Javite se neurologu i fizijatru i svakako učinite kolor doppler karotida i veretbrobazilarnog sliva ukoliko niste učinili.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?