Ventrikularni septalni defekt

Zdravo
Bebe je rodeno 33 g.n, 2000gr…Ureden naod pri ispis..Onda maticen pedijatar-Doktor dijagnosticira sum na srce..Nema cijanoza, nema dispnea, pri plac ponekad tahipnea..5 kg telesnu tezinu za 4 mjeseca i dobro napreduje, hrani se 100-120 ml bez pauze..Dijagnosticirano je Holosistolen sum od 2-4, simetricen puls na 4te..jasni tonovi…srce je dobro razvijeno i trikomponenti komori…dk-prednju stranu 5mm, DKD-12mm, LKD-21MM.Septum i zadna st.se 3.5mm…LJEVU-DESNU SANT, perimembranozen megju komorni defekta.Stenozu na pulmonalnu arteriju-displasticnu i bikuspidnu, formira sistolen, dobro razvijen prsten-10mm..AORTEN-12MM…dobro razvijenu nestenoticnu perifernu granku na beludrobnu arteriju, s lumenu po 5.5mm…gradient pri defekta LK-DK je do 30 mm…normalno kavohepatalni sista, normalnu bubreznju rada, normalnu ehoencefalograma..zastiten bel drob…terapiju captoprila 2*3mg i spironolactone 1*6.25 ..Po principa za operaciju pod EKK..normalen nacin na vakcinu…Molim Vas za mislenje..Dal je moguce da se zatvoriti taj otvor megju komoru spontano, sa pomos na ljekovi il mora da se uradi intervenciju reza na srca ?
Hvala Vam puno iz srca i molim Vas za odgovor.

21.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Uz ventrikularni septalni defekt, koliko vidim iz opisa kod vaše bebe, postoji i stenoza plućne arterije. Vjerojatno iz tog razloga je kardiolog preporučio operaciju kako ne bi kasnije došlo do razvoja komplikacija. U slučajevima manjih membranoznih defekata na interventrikularnom septumu, ako nema drugih pridruženih grešaka i dijete se dobro razvija, preporučuju se redovite kontrole, praćenje defekta koji se mogu i spontano zatvoriti.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?