Epileptički napadaji

Postovani. Prije odprilike 2 mjeseca imao sam dva napadaja koja su opisana kao epilepticni napadaji. Bio sam u Njemackoj, i nisam tome pridavao neku paznju. (Inace se bavim njegom starijih i bolesnih ljudi).
02.11. sam se vratio u Hrvatsku, i 14.11 se dogodio opet prvi napad. Da budem iskren, zivio sam “buran” zivot. Alkohol, nocni zivot, puno nocnog zivota, rada, red bulla, supstanci. Na EEG pregledu mi je data dijagnoza G40.
Citiram. “EEG:Srednje voltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa frekvenciji 8-9Hz.Reakcija vizualnog blokiranja djelomično je izražena.Tijekom snimanja interponiraju se difuzno sporiji valovi 5-7 Hz, amplitude do 50 uV bez jasne asimetrije.Na FS i HV analogne promjene.Zaključak:Nalaz je lakše difuzno disritmički promijenjen”
17.11, prvi dan zaposlenja, su me poslali kuci, jer su mi rekli da sam blijed, “hvatam pod” dezirojentiran sam. Sljedece jutro napad. Nakon toga sam otisao na hitnu. Na CT-u MSCT presjecima mozga uredni su koeficijenti apsorpcije mozdanog parenhima infra uz odfzanu granicu sive i bijele tvari. Ne nalazi se znakova akutne ishemije, intrakranijalne hemoragije kao ni ekspanzivnog procesa. Nema znakova kostane pregradnje.
Dijagnoza na OHB je “st post collapsus, epi susp” .
Preporuka neurolaga je uzimati rivotril 3 puta na dan od 2mg te navecer lijek “Zonisamid” 100mg 0,0,1, te nakon tjedan tana povecat na 200mg navecer.
Nakon toga je bilo odprilike 10 napadaja. Neki su bili laksi neki blazi. Ovo je treci dan kako napadaja nema. E sad me zanima, dali je moguce i kako je moguce da CT mozga ne pokazuje nikakve znakove epilepsije, kako to da ako stvarno je epilepsija, da nije defenirano koji tip epilepsije je, i dali je moguce da ustvari to uopce nije epilepsija?
Hvala na odgovoru.

13.2.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Brojni oblici epilepsije imaju potpuno uredni MSCT mozga. MSCT mozga prenstveno se koristi za traženje strukturnih abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja ili kalcifikati, koji se ponekad mogu manifestirati kao epileptički napadi. Međutim, mnoge vrste epilepsije nisu uzrokovane vidljivim strukturnim promjenama te u tim slučajevim nalaz MSCT-a mozga je normalan. Epilepsija se o dijagnosticira na temelju kliničkih simptoma i anamneze bolesnika, te je od velike važnosti i elektroencefalogram (EEG). Ova pretraga mjeri električnu aktivnost u mozgu i specifičniji je za otkrivanje abnormalne aktivnosti mozga povezane s epilepsijom. Međutim EEG ne mora nužno pokazati abnormalnosti osim ako se ne radi tijekom napadaja.
Klinička procjena uključujući povijest napadaja, vrstu i učestalost napadaja, ključni je čimbenik u dijagnozi. Mnoga stanja mogu oponašati epilepsiju i uzrokovati napadje poput metaboličke neravnoteže, uzimanja droga ili apstinencije, a ne kronične epilepsije. U nekim slučajevima uzrok ili tip epilepsije ne može se odmah identificirati, što dovodi do dijagnoze “nespecificirane epilepsije”. Ako postoji sumnja na epilepsiju, ali nije potvrđena kao što je to u Vašem slučaju potrebno je učiniti pregled kod neurologa koji je subspecijalist epileptolog. Epilepsija je dijagnoza koja često zahtijeva niz informacija, a nije neobično da taj proces potraje. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

EEG

Što govori moj EEG nalaz?

Iz iste kategorije

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]