Molim savjet prema nalazu koji šaljem od MR-a

Poštovani, molim savjet prema nalazu koji šaljem od MR-a. Unatrag par mjeseci imam bolove u desnoj polovici glave, probadajuće bljeskove više puta na dan, povremeno smetnja u dubini/iza desnog oka, počelo je sa malom sjenom na oku koja je nestala nakon 2mj. Primjećujem i jedan nekontrolirani trzaj glavom -lagano u lijevu stranu više puta dnevno.Terapija 3x dnevno Indometacin unatrag 4mj, nema poboljšanja.
Nalaz: MR mozga u standardnim tehnikama snimanja, nativno:
Upućena na MR mozga i MRA od strane neurologa zbog glavobolje i smetnji vida.
Uredna je organizacija girusa i sulkusa te diferencijacija sive i bijele tvari.
Nema svježe ishemije, hemoragije, ekstraaksijalne kolekcije ni ekspanzivnih tvorbi.
Obostrano frontalno subkortikalno, desno subkortikalno inzularno i lijevo u dubokoj bijeloj tvari peritrigonalno
nekoliko punktiformnih T2 hiperintenziteta odgovaraju kroničnim vaskularnim lezijama u sklopu mikroagiopatije.
Desno temporalno subkortikalno punktiformni hipointenzitet signala u SWI promjera 2 mm, odgovara kavernomu
Zabramski tip IV.
Uredan je izgled optičke hijazme, pontocerebelarnih kuteva i kraniocervikalnog prijelaza.
Stanjeno je tkivo hipofize – parcijalna empty sella.
Centralne strukture su medioponirane. Ventrikularni sustav je primjerene širine.
Minimalno zadebljanje sluznice etmoidne celule s desne strane.
MR angiografija intrakranijskih krvnih žila 3D TOF:
Tortuozan tijek lijeve ACI u C4/C5 segmentu.
Gracilna je desna posteriorna komunikantna arterija. Hipoplastičan P1 segment lijeve posteriorne cerebralne
arterije s dominatnom stražnjom komunikantnom arterijom u odnosu na hipoplastični P1 segment – fetalni tip
posteriorne cirkulacije lijevo.
Uredan je izgled preostalih arterija prednje i stražnje moždane cirkulacije, Willisijevog prstena, bez patoloških
suženja, aneurizmatskih proširenja, AV malformacija.
Hvala,lp

22.5.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana hvala Vam na pitanju. Na nalazu MR-a mozga opisane su nespecifične promjene. Nespecifične promjene u bijeloj tvari na MR-u mozga odnose se na područja promijenjenog izgleda ili intenziteta signala u bijeloj tvari mozga koja nemaju jasan i specifičan temeljni uzrok. Bijela tvar sastoji se od živčanih vlakana prekrivenih mijelinom, što olakšava komunikaciju između različitih dijelova mozga. Nespecifične promjene u bijeloj tvari mogu se manifestirati kao male, raštrkane abnormalnosti koje se često vide kao svijetle ili tamne mrlje na MR snimci.
Ove su promjene relativno česte, osobito kako pojedinci stare, a mogu biti uzrokovane raznim čimbenicima, uključujući:
-promjene povezane s dobi. Kako ljudi stare, mogu se razviti nespecifične promjene bijele tvari zbog normalnog procesa starenja. Te se promjene često nazivaju “promjene bijele tvari povezane sa starenjem” ili “hiperintenziteti bijele tvari”.
-bolest malih krvnih žila. Stanja koja utječu na male krvne žile u mozgu, kao što je hipertenzija (visoki krvni tlak) ili vaskularni čimbenici rizika, mogu dovesti do promjena u bijeloj tvari.
– ostala stanja. Nespecifične promjene bijele tvari također mogu biti povezane s nizom medicinskih stanja, uključujući migrene, metaboličke poremećaje i genetske čimbenike.
Važno je napomenuti da se nespecifične promjene u bijeloj tvari obično ne smatraju specifičnim pokazateljima bilo koje određene bolesti ili stanja. Te se promjene mogu vidjeti kod asimptomatskih osoba i ne moraju nužno biti povezane s kliničkim simptomima. Međutim, u nekim slučajevima te promjene mogu biti povezane sa suptilnim kognitivnim ili neurološkim promjenama, pa može biti opravdana daljnja procjena od strane neurologa.
Kada se na magnetskoj rezonanci identificiraju nespecifične promjene u bijeloj tvari, one se često tumače u kontekstu cjelokupne povijesti bolesti pojedinca, simptoma i čimbenika rizika. Mogu se preporučiti dodatne evaluacije kako bi se bolje razumjelo njihovo značenje i potencijalni temeljni uzroci. Ako ste zabrinuti u vezi s rezultatima magnetske rezonance ili bilo kakvim neurološkim simptomima, važno je o tome razgovarati sa svojim liječnikom radi odgovarajuće procjene. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mikroangiopatske promjene

Tumačenje nalaza – MR mozga

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Blaga ventrikulomegalija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Kočenje polovice tijela – uredni nalazi

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Glavobolja – bol na desnoj strani glave

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]