MR vratne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Poštovanje,
Zamolila bih vas mišljenje o nalazu MR vratne kralježnice. Imam 33 godine, radim težak fizički posao i bolovi u vratu, desnoj lopatici i ruci(trnci) su počeli intenzivno prije 3 mjeseca.

“Izravnanje fiziološke lordoze, uz formiranje gibusa s punct. max. u razini iv. prostora C4-C5. Spondilodegenerativne promjene u smislu ventrodorzalne osteofitoze. Hemangiom u ventralnom dijelu trupa TH2 kralješka. Kao nus nalaz vide se perineuralne ciste u neuralnim foramenima C5-C6 desno, C6-C7, C7-TH1 i TH1-TH2 obostrano, promjera do 0,4cm. U razini i. v. prostora C4-C5 vidi se širokobazna centralna i obostrana paracentralna protruzija i.v. diska, koja imprimira ventralnu konturu duralne vreće, reducira lateralne recesuse uz kontakt s oba C5 spinalna korijena. ”

Koliko je zabrinjavajuća situacija po pitanju operativnog zahvata i preporuka za dalje?
Unaprijed zahvaljujem na vašem odgovoru.
Lp,

20.11.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani
Hvala Vam na pitanju. Promjene na kralježnici opisane su u smislu promjena na diskovima. Spinalni diskovi se nalaze između kralješaka i djeluju kao amortizeri, razdvajajući kralješke u kralježničnom stupu. Sastoje se od mekane, želatinozne jezgre koja se može istisnuti u spinalni kanal što se naziva kliznim, puknutim diskom ili hernijom diska. Kralježnica tijelu pruža pokret i potporu, ali također štiti leđnu moždinu iz koje izlaze kralježnični živci. Nadraživanje korijena živaca izbočenim diskom može proizvesti bol. Istureni disk ne uzrokuje uvijek bol, neki ljudi mogu imati herniju diska i biti potpuno nesvjesni toga. Bol nastaje samo kada izbočeni dio diska zadire u obližnje živce. Hernija diska može se zahvatiti bilo koji dio kralježnice.
Većina oštećenja diskova javlja se u donjem dijelu leđa, iako se mogu javiti i u vratu. Znakovi i simptomi ovise o tome gdje se disk nalazi i da li vrši pritisak na živac. Obično zahvaća jednu stranu tijela. Tegobe koje se mogu javiti su:
-Bolovi u ruci ili nozi. Ako je oštećenje diska u donjem dijelu leđa, obično se javlja bol u stražnjici i bedru ali se bolovi mogu javiti i u stopalu. Ako je oštećenje diska u području vratne kralježnice bolovi se javljaju u ramenu i ruci. Bol se može pogoršavati pri kašljanju, kihanju ili određenim pokretima. Bol je oštra i probadajuća.
-Utrnutost. diska često izaziva utrnutost u području zahvaćenog živca.
-Slabost mišića. Mišići koje inervira zahvaćeni živac mogu pokazivati tendenciju slabljenja. To može dovesti do problema s hodom ili uzrokovati slabost u području ruku i ramenog obruča. Herniju diska može biti i bez simptoma te se prikazuje samo na slikama kralježnice.
Uzroci
Promjene diska najčešće je rezultat postupnog trošenja i habanja povezanog sa starenjem koje se naziva degeneracija diska. U procesu starenja diskovi postaju manje fleksibilni i skloniji kidanju ili pucanju čak i uz manje naprezanje ili uvijanje. U većine bolesnika ne može se točno odrediti uzrok nastanka. Ponekad korištenje mišića leđa umjesto mišića nogu i bedara za podizanje teških predmeta može dovesti do oštećenja diska, kao i uvijanje i okretanje tijekom dizanja. Rijetko je uzrok traumatičan događaj poput pada ili udarca u leđa.
Koji su čimbenici rizika za herniju diska?
Čimbenici koji mogu povećati rizik od promjena na diskovima uključuju:
1. Prekomjernu tjelesnu težinu koja uzrokuje dodatni stres na diskovima u donjem dijelu leđa.
2. Određena zanimanja. Ljudi s fizički zahtjevnim poslovima imaju veći rizik od problema s leđima. Ponavljajuće podizanje, povlačenje, guranje, savijanje u stranu i uvrtanje također mogu povećati rizik od hernije diska.
3. Genetika. Neki ljudi nasljeđuju sklonost razvoju hernije diska.
4. Pušenje. Smatra se da pušenje smanjuje opskrbu diska kisikom, zbog čega se brže razgrađuje.

Konzervativno liječenje koje uključuje izbjegavanje pokreta koji uzrokuje bol i uzimanje lijekova protiv bolova – ublažava simptome kod većine ljudi u roku od nekoliko dana ili tjedana. Nesteroidni protuupalni lijekovi obično pomažu u olakšavanju boli a teška bol se liječi opioidnim analgeticima. Osim lijekova protiv bolova propisuju se i lijekovi koji opuštaju mišiće. Iako se u kliničkog praksi često koriste, njihova učinkovitost nije dokazana. Nuspojave od lijekova koji opuštaju mišiće (miorelaksansi) naročito često razvijaju se u starijih osoba. Uz lijekove protiv bolova simptomi se mogu ublažiti primjenom topline ili hladnoće. U početku se hlađenje može koristiti za ublažavanje boli i upale. Nakon nekoliko dana hlađenje se može zamijeniti grijanjem. Potrebno je izbjegavati aktivnosti koje pogoršavaju bol i izbjegavati previše odmora u krevetu. Boravak u krevetu može dovesti do ukočenosti zglobova i slabih mišića što negativno utječe na oporavak. Umjesto toga, odmor u udobnom položaju kroz 30-tak minuta te potom kratka šetnja mogu ubrzati oporavak. Tjelesne aktivnosti treba izvoditi oprezno vodeći računa o boli. Pokreti trebaju biti usporeni i kontrolirani, posebno savijanje prema naprijed i podizanje. Pri spavanju potrebno je koristiti čvrst, potporni madrac. Mnogim ljudima pomaže jednostavna prilagodba položaja pri spavanju―jastuk ispod pojasa i drugi jastuk ispod ramena mogu pomoći ljudima koji spavaju na strani; jastuk ispod koljena može pomoći ljudima koji spavaju na leđima. Fizikalna terapija može znatno reducirati bolove korištenjem položaja i vježbi koje su dizajnirane da umanje bol. Malo ljudi s ukliještenim diskom treba operaciju. Operacija se predlaže ako konzervativni tretmani ne dovode do regresije simptoma, posebno ako i dalje perzistira bol, utrnutost ili slabost, poteškoće u stajanju ili hodu te gubitak kontrole mokraćnog mjehura ili crijeva. U gotovo svim slučajevima kirurzi mogu ukloniti samo izbočeni dio diska. Rijetko se mora ukloniti cijeli disk. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Udarac u trticu – što da napravim?

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]