Dobar dan. Imam 14 godina i imam astmu od svoje 8 godine i posjećujem lekara uzima lekove sybircot i alvesco, a moje pitanje je: Kako mogu povecati kondiciju i izdržljivost pošto imam ovaj problem? Unaprijed hvala!.

Ukoliko pod povećanjem kondicije i izdržljivosti podrazumijevate pitanje smijete li se baviti tjelesnim aktivnostima i sportom, danas se smatra da je tjelesna aktivnost više nego poželjna u osoba oboljelih od astme, ne samo zbog fizičkog boljitka nego i zbog psihosocijalnih razloga. Astmatičari koji se bave sportom lakše će se uključiti u društvo, imat će jaču muskulaturu te bolje psihofizičko stanje što sve skupa utječe i na kontrolu učestalosti pojave simptoma. Također u tijeku sportske aktivnosti povećava se dubina disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i poboljšava cirkulacija i rad srca.

Uz pravilan program liječenja, u većine bolesnika astma se tako dobro stabilizira da pacijent može bez ograničenja sudjelovati u tjelesnim aktivnostima. Od vježbi koje imaju najveći terapeutski učinak prvo mjesto zauzima plivanje zbog tople i vlažne okoline u kojoj se provodi. Također preporučaju se hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na kratke pruge… Kod sportova poput biciklizma, trčanja na druge pruge, nogometa ili košarke postoji veća vjerojatnost da će izazvati napadaj no to ne znači da se astmatičari njima ne smiju baviti. U obzir dolaze i svi ostali sportovi na natjecateljskoj i rekreativnoj razini. Optimalna učestalost je 3-5 dana tjedno dok intenzitet treba prilagoditi svakom sportašu osobno, ovisno o njegovim mogućnostima.

Istovremeno, ako astma nije pod kontrolom velika je šansa da će se pojaviti simptomi tokom napora. Čak i kod ljudi sa dobrom kontrolom astme koji su prehlađeni ili imaju neku virusnu respiratornu infekciju veće su šanse za napad astme. Neosporno je da je vježbanje, u određenim okolnostima, pokretač asmatskog napada, a ako je u kombinaciji s još nekim pokretačima opasnost od napada se povećava. Stoga je prilikom treninga potrebno obratiti pažnju na stanje okoline i vlastito fizičko stanje: hladan zrak, suh zrak, smog, dim, trava, pelud, zagađenost zraka, umor, stres i respiratorne infekcije. Ovo su faktori koji u kombinaciji s tjelesnim naporom višestruko povećavaju šanse za asmatski napad.

Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) treba voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. Kod bolesnika koji su alergični na grinje prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvjetanja biljaka na čiji su pelud osjetljivi. Određeni sportovi koji se odvijaju na hladnom zraku, poput skijaškog trčanja, hokeja na ledu ili klizanja, donose veći rizik za asmatski napad.

Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paraglajding, padobranstvo i slični sportovi gdje se aktivnost obavlja u područjima smanjene koncentracije kisika i kod kojih se ne može trenutno reagirati i pomoći bolesniku. Ove aktivnosti mogu biti izuzetno opasne.

Svako dobro!