Poštovani, unadaz 3 mj.imam razno razne simptome, sve je pocelo sa otezanim disanjem i lupanjem srca, nakon toga se pojavilo probadanje u prsima te trnci u lijevoj ruci i ramenu ,otisla sam na hitnu gdje su mi izvadili krv i sve je u redu ,ekg takoder uredan,nakon toga otisla sam ortopedu i dijagnosticiran mi je cervikobrahijalni sindrom, simptomi su i dalje isti,bila sam i kod interniste na razgovoru jer se uzasno bojim da nesto sa srcem nije u redu jer sam prvi out na hitnoj imala povisen ck koji su pripisali teretani to je bilo 12.5.,od tada su krenuli svi moji simptomi,trenutno me ne probada u prsima i ne trne mi vise ruka,ali osjecaj kao da mi gori u orsima,pece i zari,ne mogu to opisati,i sa lijeve i sa desne strane i uz te me uzasno boli glava i vrat u ,inace imam 19 godina i jako sam uplasena jer nikada prije nisam bolovala ,niti itko u obitelji imanekakve srcane bolesti kojih je mene najvise strah, da napomenem imam skoliozu,visoka sam 162-,tezina 48

Vaše su tegobe dijelom vezane uz poremećaj statike kralježnice zbog skolioze, a zbog cervikobrahijalnog sindroma imate bol koja se iz područja vrata širi u ruku (ponekad i u obje). Javljaju se trnci u rukama uz osjećaj utrnutosti i hladnoće. Tegobe su izraženije u jutarnjim satima, a refleksi i snaga u rukama su oslabljeni. Uzroci pojave boli u vratnoj kralježnici mogu biti i iznenadni pokret te općenito loše držanje tijela. Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol, vratiti funkciju, prevenirati pogoršanje stanja. U akutnoj fazi najvažnije je kraće mirovanje, uzimanje analgetika i kratkotrajna imobilizacija vratne kralježnice. Cilj je prekinuti začarani krug  bol-spazam-bol, a to se postiže uzimanjem analgetika i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Mirovati u Schantzovom ovratniku tijekom dana i noći uz povremeno skidanje i lagano razgibavanje vrata kako ne bi došlo do hipotrofije mišića. Kasnije se nosi samo tokom noći, a jastuk mora biti mekan i valjkast. U kroničnoj fazi ključnu ulogu ima fizikalna terapija  uz primjenu medikamenata po potrebi. Fizikalna terapija primjenjuje se kroz različite postupke koji se ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu. Svi ovi postupci imaju za cilj smanjiti bol, poboljšati cirkulaciju i opustiti mišiće, posebno važno mjesto ima medicinska gimnastika. Vježbama se postiže pokretljivost, istežu se skraćeni i jačaju oslabljeni mišići. Kako biste prevenirali daljnja oštećenja i bolove u vratu i leđima, uputite se kod specijalista fizijatra pod čijim nadzorom treba provoditi liječenje i rehabilitaciju. 

Tegobe koje opisujete nisu karakteristične za smetnje srčanog rada. Srčana bol opisuje se kao kontinuirana stezajuća bol u prsima udružena s otežanim disanjem i različitim stupnjem zamaranja obzirom na stupanj oštećenja srčane funkcije i intenzitet fizičke aktivnosti koju pojedinac provodi.