Bolni sinusi

Dobar dan. Imam problema sa sinusima, već skoro 5 god. Svaki dan me boli glava, pritisak u dijelu sinusa, zaštopanost, osjećaj kao da mi budu oči ispale iz glave, vrtoglavica. Moj otorinac me poslao prije par godina na rtg sinusa i piše da je početak kronične upale. Dobivala sam samo antibiotike (3 antibiotika u 6 mj.), nakon toga sam promijenila doktora i sad on meni samo propisuje kapljice, slanu vodu, inhalacija. A kad mu ja svaki puta spomenem da me stalno boli glava, tj. taj dio di su sinusi, on veli da je to nemoguće i da je to nešto drugo u pitanju. U 5 god. bila sam samo na rtg-u, nikamo drugdje me nisu poslali, na nikakav drugi pregled. Zanima me, što da ja napravim, kamo da krenem jer me ovi bolovi izluđuju?!!? Lijep pozdrav

18.6.2019

Odgovara

Belupo liječnik

Samo 1/8 glavobolja je sinusogene etiologije. Većina bolesnika sa nosnom polipozom u anamnezi ne navodi bol, a više od 80% bolesnika sa kroničnim rinosinuitisom i endoskopski vidljivom gnojnom sekrecijom negira bol u području lica. Bol se javlja samo kod akutne egzarcebacije bolesti, kad su zatvorena ušća sinusa, ali nije kroničnog oblika. Bol kod akutnog rinosinuitisa je najčešće jednostrana, jaka i praćena povišenom temperaturom te začepljenošću nosa. Uzrok boli je zatvorenost otvora sinusa uslijed zadebljane sluznice, čime se ometa pravilna ventilacija sinusa. Tlak u sinusu može biti snižen, ali je znatno češće povećan uslijed stvaranja sekreta koji se ne može drenirati uslijed zatvorenog ušća. Bol u području lica može biti jasno projicirana, ukoliko se radi o upali jednog sinusa, ili nejasno, ukoliko je zahvaćeno više njih.

Ostale vrste glavobolja su nesinusogene etiologije i u domeni su liječenja specijalista neurologa, a mogu se odnositi na migrenu, cluster glavobolju, paroksizmalnu glavoboljau, tenzijsku glavobolju, bolnost u središnjem dijelu lica i brojni drugi oblici glavobolja (postraumatska, postoperativna te glavobolja zbog prekomjerne upotrebe analgetika).

Akutni i kronični sinusitis izazivaju slične simptome i znakove, uključujući gnojnu rinoreju, pritisak i bol u području lica, kongestiju i začepljenje nosa, hiposmiju, halitozu i produktivni kašalj (osobito noću). Područje iznad zahvaćenog sinusa može biti bolno, otečeno i crveno, a može se javiti i zubobolja i glavobolja.

Kod egzacerbacija kroničnog sinusitisa rabi se antibiotik širokog spektra. Kod kroničnog sinusitisa, produljeno liječenje antibioticima tijekom 4 do 6 tj. često dovodi do potpunog povlačenja. Naknadno liječenje ovisi o osjetljivosti uzročnika izoliranog iz sinusa i terapijskom odgovoru bolesnika. Kod sinusitisa koji ne odgovara na antibiotsko liječenje može biti potrebna kirurška terapija.

Nastanku kroničnog rinosinuitisa pogoduju sva oboljenja koja dovode do poremećaja mukocilijarnog transporta sluznice nosa kao što su: cilijarna diskinezija, alergija, aspirin intolerancija, imunološka i endokrinološka oboljenja. U dijagnostičkoj obradi preporuča se MSCT sinusa. U terapiji se primjenjuje: nosna lavaža fiziološkom otopinom, intranazalni ili peroralni kortikosteroidi, antibiotici (duže od 12 tjedana), antileukotrieni. Ukoliko se ne postigne zadovoljavajući učinak konzervativnom terapijom preporuča se operacija sinusa.

Posavjetujte se sa svojim liječnikom oko Vaših tegoba i pokušajte se približiti eventualnom uzroku sinusitisa, što može biti povezano i sa drugim organskim sustavima izvan respiratorne sluznice (čak i problemima sa želucem). Ukoliko tegobe budu i dalje prisutne, potražite drugo specijalističko otorinolaringološko mišljenje. Liječnik će procijeniti imaju li Vaše glavobolje kriterije za neurološku obradu te poduzeti daljnje korake. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]