Da li stvarno imam dijabetes?

U listopadu prosle godine uspostavljena mi je dijagnoza dijabetes tip 1. Naime, imam 19 godina i simptome sam sama prepoznala (zamucen vid, stalna zeđ i mokrenje, koje je trajalo otprilike 7 dana intenzivno, te sam cak i smrsala 4-5 kg). Lijecnici su mi odmah rekli da moram koristiti iznulin (prvi put kad su mi mjerili, nije bilo na taste, bila je 27.8 mmol/L a sutradan ujutro, na taste 13). Međutim, evo ni dan danas, da budem iskrena, ne pazim na sebe, inzulin preskacem cesto, i malo sam cak eksperimentisala, ne dam inzulin 2-3 dana nikako pa onda mjerim secer koji na taste bude 6-7 i uvjerim sebe da nemam dijabetes uopste, i to tako traje neko vrijeme, tj secer je, u neku ruku, u normalnim vrijednostima a onda mi se desi da skoci na 20. Da li je moguce da je ono prosle godine bila neka trenutna vrijednost glukoze, uzimajuci u obzir da nisam imala neke stresove niti sta slicno? Također mislim da je bitno pomenuti da u mojoj porodici niko nema dijabetes, a i na svim nalazima koje sam ranije radila nista nije upucivalo na dijabetes.

13.11.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Dijabetes melitus se dijagnosticira na temelju tipičnih simptoma, a potvrđuje se mjerenjem koncentracije glukoze u plazmi. Najbolje je da se mjerenje izvrši nakon 8–12 h gladovanja (glukoza u plazmi natašte nGUP) ili 2 h nakon uzimanja koncentrirane otopine glukoze (OGTT). OGTT je osjetljiviji za otkrivanje šećerne bolesti i oštećene tolerancije glukoze. U praksi se dijabetes melitus ili oštećeno podnošenje glukoze često dijagnosticiraju na osnovi mjerenja glukoze u plazmi ili glikoziliranog hemoglobina (HbA1c). Vrijednost glukoze >11,1 mmol/L (200 mg/dl) se smatra dijagnostičkom, ali na vrijednosti utječu nedavni obroci pa je nalaz dobro provjeriti. Ako postoje klinički znaci šećerne bolesti dvostruka provjera nije potrebna. Mjerenje HbA1c odražava glikemiju u zadnja 2–3 mjeseca; vrijednosti >6,5 mg/dl ukazuju na abnormalno visoke razine glukoze. HbA1c ima glavno mjesto u praćenju kontrole dijabetesa melitusa. Mjerenje glukoze u mokraći, koje se ranije puno rabilo, izgubilo je svoje mjesto u otkrivanju i u praćenju bolesti zbog niske osjetljivosti i specifičnosti. Osobama na visokom riziku dijabetesa (npr. braća, sestre i djeca osoba s tipom 1) mogu se odrediti protutijela na stanice otočića ili na dekarboksilazu glutaminske kiseline, koja prethode kliničkim znacima bolesti, međutim ovi testovi nisu u rutinskom uporabi.

Dijabetes melitus je sistemska metabolička bolest koja ostavlja posljedice na cijeli organizam. Stoga svi bolesnici s tipom 1 trebaju izvršiti probir na dijabetične komplikacije 5 god. nakon postavljanja dijagnoze. Pregled nogu treba provesti bar jednom godišnje, tražeći ispade osjeta dodira, vibracije, boli i temperature, koji su svojstveni za perifernu neuropatiju. Čitavo stopalo, a posebno kožu ispod glavica metatarzalnih kostiju, valja pregledati na pukotine i znakove ishemije, kao što su vrijedovi, gangrene, gljivične infekcije, osobito noktiju te gubitak arterijskih pulzacija ili dlaka. Potreban je i redoviti pregled kod oftalmologa, bar jednom godišnje za bolesnike s utvrđenom retinopatijom, do jednom u 3 godine za one bez retinopatije na zadnjem pregledu. Pretraga prigodnog ili 24–h uzorka mokraće provodi se svake godine radi otkrivanja proteinurije i mikroalbuminurije uz određivanje serumskog kreatinina radi procjene bubrežnih funkcija. Mnogi smatraju da je zbog rizika srčane bolesti važno kontrolirati srčanu funkciju te učiniti elektrokardiogram i lipidogram bar jednom godišnje.

Poremećena ravnoteža glukoze može vas izložiti akutnom riziku zbog hipoglikemije koja može dovesti do gubitka svijesti. Dugotrajan rizik za zdravlje predstavlja neregulirana hiperglikemija koja ostavlja posljedice na kardiovaskularnom sistemu i time dugoročno oštećuje rad unutrašnjih organa i dovodi do metaboličke neravnoteže u organizmu koje zajedničkim imenom nazivamo metabolički sindrom. Savjetujem da ozbiljno pristupite ovom problemu i utvrdite točnu dijagnozu te ukoliko se radi o dijabetesu, na vrijeme prevenirajte preuranjeni nastanak akutnih i kroničnih posljedica bolesti na vaše zdravlje. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?