Postovani,
Vec 20 dana imam neki cudan osjecaj u stomaku-zelucu. Ne mogu da kazem da me boli jer nemam potrebu da popijem tabletunza bol ali imam neku tezinu i neprijatnost kao da ne mogu da odredim jel u kicmi ili zelucu. Kao osjecaj kada ste puno siti pa mislite da ce puci stomak ili kada ste gladni pa se glad siri po stomaku i stvara osjecaj nelagode, teze i rupe. To nije neprestano nego na periode i uopste ne mogu da odredim kada. Cesto sam gladna, imam pojacan apetit i sve bih jela. Ne mrsavim, nemam druge simptome, osim sto 2,3 poslednja dana mi krci zeludac ili crijeva (ne znam sta je) ili nakon jela ili kada sam gladna i kao da se neki blazi grc siri svuda po crijevima, ne mogu uopste da odredim mjesto. Ovo mi utice na psihu jer se plasim i veliki sam hipohondar. U maju mjesecu me mucio zeludac jedno 15 tak dana sat, dva nakon jela i pila sam ranisan i prestalo je i nikakvih problema do sad nisam imala. Da li to moze biti nesto povezano? Moram naglasiti i da treniram u teretani, i taj osjecaj u zelucu kao da ce nesto puci se povecao nakon sto sam radila grudi-dizala bendz.
Kad se pomjeram vise tad vise osjecam. Kad sjedim u mjesto ili lezim ne osjecam nista.

Funkcionalni poremećaji probavnog sustava znače da crijeva izgledaju normalno (tj. nema vidljive upale ni oštećenja koja bi mogla objasniti probavne smetnje), ali ne rade kako treba. Poremećaji kao što su sindrom iritabilnog crijeva i funkcionalna dispepsija, mogu biti izuzetno neugodni jer ih prati čitav niz neugodnih probavnih smetnji koje mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Simptomi sindroma iritabilnog crijeva uključuju opetovanu bol i grčeve u trbuhu, nadutost, vjetrove, osjećaj pritiska, proljev, neredovite stolice i osjećaj potrebe za pražnjenjem crijeva i nakon obavljanja nužde. Moguć je i zatvor, koji može biti najčešći simptom ili se javljati naizmjence s proljevom. Točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva još nije poznat. Osobama sa sindromom iritabilnog crijeva neki su organi (npr. crijeva) obično osjetljiviji na bol, a na pojavu ovog poremećaja utječu spol, dob, genetika, hormonske promjene, lijekovi, infekcije u probavnom sustavu, alergije i određene vrste hrane, psihološki faktori, poput stresa.

Uz sindrom iritabilnog crijeva, funkcionalna dispepsija jedan je od najčešćih funkcionalnih poremećaja probavnog sustava. Funkcionalna dispepsija obuhvaća probavne smetnje koje uključuju grčeve, bol, žgaravicu, osjećaj punoće, mučninu, povraćanje i nadutost. Osobe s funkcionalnom dispepsijom obično reagiraju na uzbuđenje i stres u gornjem dijelu trbuha te im konzumiranje hrane često predstavlja opterećenje. To se stanje ponekad naziva “nervozom želuca”. Pri dijagnosticiranju funkcionalne dispepsije vrlo je važno dugoročno praćenje. Uvjet za dijagnosticiranje funkcionalne dispepsije je prisutnost jednog ili više sljedećih elemenata u protekla 3 mjeseca: neugodni osjećaj punoće nakon jela, osjećaj sitosti ubrzo nakon početka jela, bol neposredno ispod rebara u gornjem dijelu trbuha, osjećaj žarenja neposredno ispod rebara u gornjem dijelu trbuha. Također, ako sumnjate da biste mogli imati poremećaj probavnog sustava, počnite voditi dnevnik u koji ćete bilježiti i pratiti svoje simptome tijekom vremena, a zatim pokažite taj dnevnik svom liječniku. Točan uzrok funkcionalne dispepsije još nije poznat. Simptomi su vrlo raznoliki, kao i njihovi uzroci. Prebrzo jedenje i gutanje velike količine zraka može dodatno uznemiriti želudac, baš kao i masna i začinjena hrana, kava, alkohol, cigarete i previše šećera. Sumnja se da funkcionalnu dispepsiju uzrokuju želučani mišići koji rade presporo. Njihov spori rad znači da se hrana ne može proslijediti iz želuca u crijeva dovoljno brzo. Uzrok bi mogla biti i prekomjerna motorička aktivnost želuca; žustri pokreti mišića mogu uzrokovati jaku bol u trbuhu. Kod nekih ljudi funkcionalnu dispepsiju može potaknuti iritabilan želudac ili pogoršati infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Smatra se da veliku ulogu igraju i psihološki faktori, poput stresa i uzrujanosti. Vođenje dnevnika u koji ćete zapisivati svoje raspoloženje, obroke i tegobe može Vam pomoći utvrditi i izbjegavati okidače. Vježbe disanja, tehnike opuštanja i psihoterapija također su praktični načini kontroliranja funkcionalne dispepsije, osobito za ljude koji se teško nose sa stresom. U tom smislu neke vježbe u teretani nisu dobrodošle. Savjeti za kontroliranje funkcionalne dispepsije: izbjegavajte masnu hranu i ljute začine, nemojte jesti hranu koja potiče stvaranje vjetrova, npr. kupus, mahunarke i luk, jedite malo i često, usvojite zdravu i raznoliku prehranu, nemojte previše začinjavati hranu, jedite puno voća i povrća, izbjegavajte alkohol, kavu i cigarete, pijte puno tekućine, budite aktivni i redovito vježbajte ali ne opterećujte trbušne mišiće vježbama snage, uklopite u svoju tjednu rutinu vježbe opuštanja, npr. jogu i meditaciju. Posavjetujte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom koji će vam preporučiti neke od lijekova koje možete dobiti na recept ili ih možete slobodno kupiti u ljekarni, a mogli bi vam pomoći u ublažavanju želučanih i drugih tegoba u trbuhu. Svako dobro!