Holesterol

Postovani, imam 24 godina. Visoka sam 170 a teska oko 60 kg. Holesterol mi je 8.2. Prije par meseci mi je bio 6.8 ali sada se poveco, iako nisam nista promenila u ishrani. A i ne jedem przenu hranu niti neku puno masnu hranu, jedino kada sam nervozna znam pojesti dosta slatko. Mnogo se brzo zamaram. Kada hodam brze srce pocne mnogo jako da mi lupa. Isto tako kada sedim i ustanem srce pocinje da mi kuca jako a i nekako kao da mi pulsira u glavu. Ne znam dali ima povezanosti sa ovim ali glava me uvek boli ponekad manje ponekad vishe, a posebno desna strana. Ako mi mozete dati neki savjet. Fala unaped.

25.5.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Povećni kolesterol u krvi može imati više različitih uzroka. Neki od njih nisu uvjetovani ishranom, nego su genetske (familijarne) prirode i u tom slučaju treba ih liječiti. Povećanje kolesterola u krvi može biti udruženo i s drugim metaboličkim poremećajima, pa bi možda bilo dobro da provjerite hormone štitnjače. Povećani unos slatkog dugoročno može utjecati na razvoj metaboličkih poremećaja i uzrokovati rezistenciju na inzulin što samo po sebi utječe na metabolizam cijelog organizma, utječe na ubrzanu aterosklerozu, povećani krvni tlak i drugo. Povećani unos slatkog ima utjecaj na povećanje triglicerida u krvi, manje na kolesterol. Stres i emocije također utječu na naše tjelesno zdravlje, pa pokušajte sami razmisliti možete li nešto učiniti na tom planu da se osjećate opuštenije i zadovoljnije. Prvi korak u regulaciji povećanih masnoća je odgovarajuća ishra. U dnevnom kalorijskom unosu hrane masnoće trebaju biti zastupljene otprilike 30% i prednost treb adati nezasićenim masnim kiselinam aiz biljnih ulja (maslinovo), plave ribe, orašastih plodova, a izbjegavati unos zasićenih masnih kiselin aiz životinjskih masnoća. Prehrana s dosta povrća, nemasnog mesa, manje masnih mliječnih proizvoda dobra su opcija. Periodički treba provjeravati metaboličke parametre kako bi vam vaš liječnik mogao dati odgovarajuće preporuke.

Fiziološka reakcija srca na povećani napor je povećanje frekvencije otkucaja (pulsa). Zamor koji osjećate najvjerojatnije je posljedica manjka kondicije. Sve to možete promijeniti usvajanjem zdravih životnih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću. Za podizanje funkcionalnosti srca i krvotoka dobre su aerobne aktivnosti kao što je hodanje, trčanje, vožnja bicikla. Potražite savjet osobnog trenera ili se  uključite u neki program gimnastike ili sličnih aktivnosti kako biste dugoročno preventivno djelovali na svoje zdravlje. Vrlo ste mladi i bez obzira na moguće zdravstvene rizike koje možda imate, napravite prvi korak koji će vam donijeti osobno zadovoljstvo i samopoštovanje. Ukoliko imate nekih dvojbi oko zdravlja srca, obratite se svom liječniku i napravite EKG,  a po odluci liječnika i ultrazvučni pregled srca, kako biste otklonili eventualne sumnje zbog zaduhe koju osjećate. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Saveznici

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

EKG

Preoperativni ekg – jesam li preživjela srčani udar?

Povrće

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Zima

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]