kralježnica

svaki dan ujutro kad se probudim nakon cca sat vremena “normalnog” funkcioniranja obuzme me period da se tako loše osjećam i “drži”me do popodne, kad mi opet bude bolje.Imam inače problema sa vratom i kralježnicom(bol u leđima,u vratu škripanje kod okreta glave,ponekad vrtoglavica,osječaj propadanja,neravnoteža,nestabilnost kao da ću pasti,kod ležanja na desnoj strani bol iprobadanje u kuku),ukočenost kod dužeg sjedenja,Od ljekova pijem Betaserc protiv vrtoglavice i šuma u uhu,Prilen 5 mg ujutro za tlak.Molim da mi odgovorite da li kralježnica može izazivati ovakve zdravstvene probleme.Doktor u jednoj privatnoj klinici mi preporuča Atlas terapiju pa želim Vaše mišljenje.Hvala

28.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Vratni sindromi kralježnice manifestiraju se bolovima u vratu koji se šire prema ramenima, lopaticama i prsnom košu, prema jednoj ili obje ruke, ponekad uz slabost i smanjeni osjet u rukama ili se šire iz stražnjeg djela vrata u glavu. Zbog sila i opterećenja koja se opetovano ponavljaju, najčešći uzroci vratnih sindroma su degenerativne promjene u vratu. Daljnji uzroci mogu biti traumatske povrede vratne kralježnice, dugotrajan rad u sjedećoj poziciji uz loše držanje cijele kralježnice, nepravilan rad za kompjuterom, loši uvjeti rada, stres i smanjena tjelesna aktivnost koja pogoduje nastanku vratnih sindroma.

Liječenje akutnog vratnog bolnog sindroma je usmjerena na smanjivanje boli, mišićnog spazma i upalne komponente mirovanjem, terapijom ledom, terapijom lijekovima (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi), procedurama elektroanalgezije (TENS i slično), opuštanjem vrata na adekvatnoj ugodnoj vratnoj potpori (memory rola ili memory jastuk). U početku se može koristiti Schanzov ovratnik u cilju rasterećenja vrata. Kada se smanji bol i upalna komponenta, terapija se usmjerava na opuštanje mišićnog spazma i napetosti masažnim i miofascijalnim tehnikama, toplinskim procedurama (infracrvena lampa, vruća rola), elektroterapijom (ultrazvučna terapija i slično), povećanje gibljivosti vrata i ramena, povećanje snage mišića i vježbe disanja. Tijekom liječenja potrebno je naučiti tzv. zaštitne pozicije, pravilne uvjete rada, sjedenje na stolici prigodne visine uz puni naslon i lumbalnu potporu (McKenzie rola), spavanje u svim pozicijama ukoliko ne postoje kontraindikacije, korištenje memory anatomskog madraca, memory jastuka ili vratne role u pozicijama na leđima i boku, korištenje McKenzie noćne lumbalne role ukoliko je udružen lumbalni bolni sindrom, redovno izvođenje naučenih vježbi kod kuće, korištenje ortopedskih uložaka u cilju smanjenja mikrotrauma koje dolaze od kontakta sa podloge na stopala. Kako se bolovi u vratu ne bi ponavljali, treba redovno primjenjivati naučene vježbe, koristiti savjete i pomagala, periodično koristiti masažu, fizikalnu i manuelnu terapiju 2-4 puta na mjesec.

Osjećaj propadanja, lošeg općeg stanja, nestabilnosti, mogu biti posljedica stresa, pa pokušajte usvojiti neke od tehnika opuštanja kako biste pridonijeli zdravlju općenito i bolje se osjećali.

Prije provođenja bilo kakvih alternativnih procedura, pokušajte primijeniti i usvojiti neke od navedenih terapija i procedura te po odluci liječnika, na temelju vaše osobne i obiteljske anamneze te isključenjem drugih potencijalnih faktora rizika, potražiti savjete kod renomiranih i provjerenih stručnjaka o različitim alternativnim opcijama liječenja.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Molim pojašnjenje RTG pluća

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]