Lajmska bolest

Postovani/a,
Interesuje me vase misljenje u vezi nalaza kojeg sam radio na preporuku privatnog infektologa. Radi se o ImmunoBlot dijg. nalazu za Borelliosis Burgodorferi. Igg su svi negativni, a od Igm je samo p41 element aktivan od ref. vrijednosti (poz, neg). Infektolog tvrdi da imam Boreliozu i skoro sve moje tegobe svrstava u tu bolest, unatoc nekom simptomu koji je potvrdio drugi specijalist da to spada u drugu bolest.
Koje je vase misljenje u vezi Borelije i koliko ona obuhvata sve moguce tegobe koje covjek moze imati? lp

12.1.2021

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Lajmska borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja.
Bolest počinje karakterističnim crvenilom na koži kružnog oblika. Ponekad pacijenti ne primijete ili zanemare takvu promjenu na koži ili je ne povezuju s mogućim ugrizom krpelja. Tu fazu bolesti na koži zovemo Erythema migrans (EM): EM je crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postupno nestaje obično stvarajući karakterističan oblik EM. EM nije alergijska kožna reakcija na ugriz krpelja. EM može biti popraćena tzv. “malim simptomima” (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije).
Nakon nekoliko mjeseci, oko polovice inficiranih ljudi koji nisu liječeni imaju bolne i otečene zglobove. To se ponavlja i traje nekoliko dana ili mjeseci. U 10 do 20% neliječenih ljudi razvije se kronični artritis.
Lajmska bolest također može pogoditi živčani sustav, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića. Srčani problemi: Mali broj ljudi može imati srčane probleme, kao što su nepravilni srčani otkucaji i to nekoliko tjedana nakon infekcije. Manje uobičajeni simptomi uključuju upalu oka i tešku slabost organizma.
Najčešći simptomi Lajmske borelioze uključuju u ranoj (lokaliziranoj) fazi bolesti promjene na koži (ranije opisana (erythema migrans), bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, vrućicu, slabost, smetnje koncentracije. Ako se bolest ne liječi može doći do rasapa bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika bolesti. Rani prošireni oblik bolesti uključuje upalu srca (karditis), paralizu lica (Bellova paraliza), meningitis, kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis). Kronični stadij (perzistirajuća infekcija) uključuje artritis, povremen ili kroničan, blagu do umjerenu smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava te manje uobičajene simptome kao što su srčane abnormalnosti, konjunktivitis, kronične promjene na koži.
Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Kada postoji sumnja da se radi o Lajmskoj boreliozi treba u pozitivnih osoba provesti testiranje Western blot testom iz krvi.
Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Važno je liječiti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog sindroma koji ne treba liječiti antibioticima.
Postoji i cjepivo koje se preporuča ljudima koji žive u endemičnim područjima za ovu bolest, a provode puno vremena u šumovitim ili travnatim područjima. Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa (KME). KME je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Premda infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima. O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mlijeko

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Menisk

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Diferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Bol

Bol na dodir blizu penisa – je li to zabrinjavajuće?

Gripa

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]