Nazalna polipoza

Lp, trebam savjet stručnjaka.

Prošle godine sam otkrila da imam nazalnu polipozu, dva mjeseca sam se liječila kortikosteroidima, tačnije Mometazon sprejem. Poslije tog polip se smanjio i prestao praviti zdravstvene smetnje, ali kroz neko vrijeme opet je počeo rasti te je već sad možda i veći nego je bio prije terapije. Uz to važno je napomenuti da polip imam samo u lijevoj nosnici, ali da iz desne nosnice konstantno imam tragove sukrvice, ponekada i čiste krvi.
Ne znam šta da radim i koliko mi se isplati operisati s obzirom da imam 19 godina i da se polipi kad tad vrate te nisu trajno rješenje. Vaš savjet bi mi mnogo pomogao.

Hvala Vam unaprijed.

5.2.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovana,

Točan uzrok nastajanja polipa kod pojedinog bolesnika je najčešće vrlo teško naći pa je liječenje uglavnom usmjereno na općenito liječenje upalnih reakcija. Kod nespecifičnog liječenja upalnih reakcija, pa tako i ovdje, od velike je važnosti primjena kortikosteroida. Mogu se koristiti kao pripravci za peroralnu upotrebu (na usta) i u obliku raspršivača za lokalnu upotrebu na sluznicu nosa. Upotrebljeni peroralno imaju učinak na čitav organizam, dok je kod sprejeva sustavni učinak smanjen na najmanju moguću mjeru, a time i nuspojave kortikosteroidne terapije. Oralni kortikosteroidi se koriste kod većih polipa, posebno onih koji imaju opstruktivno djelovanje. Djelotvorni su u smanjenju mase polipa, a time i poboljšanju simptoma. Daju se prema određenim shemama upotrebe kroz nekoliko tjedana, u postupno silaznoj dozi. Ova terapija se može ponoviti i nekoliko puta, posebno kod bolesnika koji nisu kandidati za kirurško liječenje. Lokalno djelujući kortikosteroidi su učinkoviti u liječenju manjih polipa i nakon kirurškog zahvata za sprječavanje ponavljanja.

Ukoliko teški simptomi traju i nakon provedenog konzervativnog liječenja kod bolesnika se ponekad potrebno odlučiti na kirurški zahvat. Pri tom se najčešće odlučujemo na endoskopski zahvat, tj. uz upotrebu optičkih instrumenata. Upotrebom ovakvog načina se smanjuje mogućnost komplikacija i rezultati su bolji. Zahvat se sastoji od odstranjivanja bolesne sluznice upotrebom optike i posebno konstruiranih instrumenata. Odstranjeni materijal se šalje na patohistološku analizu. U otprilike 10% slučajeva dolazi do recidiva (povratka) polipa i nakon endoskopskog liječenja.

Prije odluke za operativni zahvat potrebno je izvršiti dodatnu dijagnostičku obradu. Nakon rutinskog pregleda – rinoskopije, potrebno je napraviti i tzv. fleksibilnu endofiberskopiju nosa/ždrijela, da se odredi proširenost polipa u nosu, projekcija sinusnih ušća iz kojih masa polipa navire u nos i sl. CT-nosa/sinusa u više smjerova pretraga je koju svakako treba napraviti jer ova dijagnostika služi kao osnovna orijentacija kod novijeg oblika endoskopske kirurgije sinusa u svijetu posljednjih 15-ak godina (FESS). Primjenom najmodernijih tehnologija, dijagnostika uključuje i 3D-virtualnu endoskopiju (3D-VE), virtualnu kirurgiju (VK) i 3D-kompjutoriziranu mikrokirurgiju sinusa (3D-CFESS), kojima se u cijelosti definira proširenost procesa, simulira buduća operacija (prikazuje se svaki djelić labirinta sinusa i nosa u 3D projekciji) itd.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]