Operacija desnog stopala (peta) vađenje šavova

Status localis: vidljiva tumefakatna tvorba u predjelu planetarne regije desnog stopala (sredina pete), ispod nivoa kože promjera cca 3×2 cm. Palpatorno bezbolna tm promjena. Aktivni i pasivni pokreti desnog stopala u potpunosti izvodljivi. Neurocirkulatorni status desnog stopala uredan.
Dijagnoza: tm pedis lat. dex. recidivanes
Urađen operativni zahvat 31.05.2017,
Op. Extirpatio tm in toto; Suturae vulneris; Drainage no.
Takvu istu operaciju sam imao i prije 4 godine na istom mjestu cca 2-3 cm dalje od sadašnjeg reza i prilikom vađenja konaca 15-ti dan poslije operacije rana mi se otvorila… Znači, 4 godine prije nisam imao dijabetes, danas ga imam (HbA1c u granicama normale, dnevno mjerenje ponekad povišeno do 15 mmol/L).
Kontorla i vađenje konaca je zakazano 14 dana poslije operacije, drugi dan poslije operacije dren je izvađe, rana se svakodnevno previja i izgleda zadovoljavajuće.
Dakle mene zanima dali je nužno vaditi konce 14-ti dan poslije operacije jer se bojim da bi se opet rana mogla otvoriti kao i prošli put, a i ovaj put imam dijebates koji sigurno utječe na zarastanje rane… Ako se ne mora vadit 14-ti dan, zanima me koji bi optimalni rok bio za vađenje konaca pod ovim uslovima koje sam napisao…
Hvala unaprijed na odgovoru…

12.6.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Šavovi su najbolji način zatvaranja rana na područjima labave kože i one koja se razvlači te drugih rana kod kojih je potrebno potkožno zatvaranje. Šavovi međutim mogu poslužiti bakterijama kao mjesto ulaska, te ispod kože predstavljaju priličnu količinu stranog materijala. Obzirom da kod vas rana cijeli uredno i redovito se previja, potrebno je prema odluci liječnika skinuti šavove i po savjetu liječnika nastaviti rehabilitaciju i postepeno opterećivati stopalo. Materijal kojim je rana zatvorena se odstranjuje nakon određenog vremenskog razdoblja, ovisno o sijelu ozljede, na svim područjima potkoljenice treba ostaviti na mjestu 10–12 dana. Važno je pratiti izgled kože oko rane nakon skidanja šavova te ukoliko se pojave znakovi upale kao što su crvenilo, oteklina, bol, topla koža ili se rana otvori ili se pojavi tekućina koja može curiti iz rane (prozirna, gnoj i slično), potrebno je uzeti bris rane i ordinirati adekvatnu antibiotsku terapiju. Odlaganjem vađenja šavova ne možete prevenirati moguće komplikacije zarastanja rane. Svakako treba uzeti u obzir potencijalni utjecaj dijabetesa na cijeljenje rane, te stoga kod svake nedoumice ili pojave novih simptoma, potražite savjet krurga koji će dalje postupati s ranom. U slučaju potrebe, cijeljenje se može pospješiti specijalnim materijalima i preparatima za rane.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?