Otezano disanje, slaba koncentracija.

Imam 17 godina. Vec 2 godine imam problem s otezanim disanjem javljao sam se pulmologu, kardiologa, radio sam alergološke testove i razne druge pretrage vezane za pluća i srce, pregledali su mi abdominalne organe i štitnu žlijezdu i kažu da je sve uredu i da je sve zbog tjelesne ne aktivnosti. Bavio sam se sportom čak sam počeo i da treniram u teretani ali mi nije bolje bilo.. Stalno mi se javlja gotovo svaku noć, kad dišem na usta čuje se i zviždanje koje nije baš glasno. Kao da mi zrak ne može da dopre u pluća pa imam par kratkih disaja i odjednom duboko udahmem da nadoknadim svo to površno disanje.Pad koncentracije primijetio sam ne tako davno slušao ili ne sugovorika tesko mi je da zapamtim šta je pričao ili da to povežem u glavi. Molim vas da mi pomognete ili barem da mi preporučite kome treba da se javim. Ili da mi date savjet šta treba da koristim?

29.1.2019

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Tegobe koje navodite najvjerojatnije nisu povezane sa štitnjačom. Oscilacije hormona koje nisu značajne mogu biti povezane s drugim tegobama kao što su psihičke tegobe, dugotrajni stres, zatim hormonalne promjene (spolni hormoni), anemija itd. Ljudski mozak tako funkcionira kad smo suočeni sa stvarnom ili imaginarnom prijetnjom. U nama se pali alarm na svaku moguću sitnicu koja možda i nema nekakvo značenje, ali nama je velika kao slon. Pretjeranu brigu možete smanjiti tako da se što češće bavite stvarima koje volite. Mala pozitivna djela dokazano blagotvorno djeluju na mozak i smanjuju stres. Ako sami to ne možete postići, obratite se stručnjaku za pomoć. Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike. Imajte na umu da svatko različito reagira na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Netko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa. Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha. Cilj progresivne relaksacije je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće točno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri. Pokušajte si pomoći nekom tehnikom relaksacije kao što je joga, medicinska gimnastika ili nekim drugim tipom  organizirane tjelesne aktivnosti. Svako dobro!

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]