Problem uspavljivanja bebe

Lijep pozdrav!
Imam bebu od 3,5 mjeseca koja ima poteškoća s uspavljivanjem. Urednog je razvoja i napreduje u rastu. Kad je budna i naspavana, tad je aktivna, vedra, guguće i igra se, ali ima veliku potrebu za snom, izdrži najduže 45-60 minuta budna i onda postaje nervozna, nezainteresirana za igračke i ljude i plače jer joj se spava. Tada se ne može smiriti i zaspati.
Obično se navečer uspavljujemo uz dudu i krpicu te bijeli šum i to traje po sat do sat i pol, ali po danu to ne pomaže. Ako i zaspe preko dana u krevetu to je vrlo kratko oko 10 min i onda je za par minuta opet plačljiva jer joj se spava. Pred noć se dugo uspavljuje ali kad zaspe, spava cijelu noć.
Jedino brže rješenje za dnevno spavanje je nošenje u klokanici jer tada zaspe vrlo brzo nakon što izađemo van i napravim par koraka. Ponekad uspije uspavljivanje na pilates lopti.
Treba napomenuti da ima grčeve po cijele dane pa joj to sigurno ometa uspavljivanje. Pokušala sam ju staviti na spavanje čim primjetim znakove umora jer znam da je jako umornu bebu teže uspavati, ali ni tada se ne može smiriti. Ponekad si zna trljati okice ali ju onda uhvati grč i opet se uznervozi i ne zaspe. Ako ju pustim da plače i dalje, onda krene vrišteći plač i cijela pocrveni.
Znam da bebe vole ljuljanje jer ih to smiruje, ali ona postaje sve teža i ne mogu po cijele dane šetati s njom da bi spavala.
Je li takvo ponašanje bebe normalno i što da napravim da lakše zaspe, trebam li nastaviti nositi ju u klokanici ili promijeniti rutinu uspavljivanja? Imam osjećaj da radim nešto krivo, ali to nošenje je jedino što ju trenutno smiruje.
Hvala unaprijed na pomoći!

30.1.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Beba starosti 3 mjeseca nema uspostavljen ritam spavanja i hranjenja. Najčešće se radi o razvojnom problemu koji spontano nestaje odrastanjem djeteta, a kod neke djece to može potrajati i do 3. godine. U prvim danima i mjesecima života dojenčeta spavanje je vezano uz osjećaj sitosti i gladi. Kod rođenja normalno donesena beba provede 2/3 od 24 sata spavajući. U to doba periodi sna i budnost se izmjenjuju svaka 3-4 sata. Obično se oko 6. mjeseca najdulji period spavanja produžuje od 4 na 6 sati, a beba se noću nekoliko puta budi. Periodi budnosti danju postaju duži i prekidaju se povremenim spavanjem. Šestomjesečna beba spava oko 50% vremena od 24 sata. Većim dijelom spava tijekom noći, te obično 2 puta danju. Do prve godine života kod većine djece ostaje samo jedno dnevno spavanje tijekom popodneva. 
Potrebno je puno strpljenja u odrastanju i navikavanju kako roditelja na dijete, tako i djeteta na svijet koji ga okružuje. Pokušajte uspostaviti redoviti ritam spavanja i buđenja, šetnje na svježem zraku i uopće aktivno provoditi budno razdoblje svog djeteta. Ukoliko primijetite znakove povećanog umora, razdražljivosti ili drugih znakova koji bi eventualno izazvali veću brigu kod vas, obratite se kod sljedećeg redovitog pregleda pedijaatru i medicinskoj sestri za savjet. Pedijatar će po potrebi eventualno predložiti i konzultaciju kod subspecijalista neuropedijatra. Svako dobro!
 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Napad panike i spavanje – što mi savjetujete’

Insomnija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Alkohol

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Budnost

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

RTG pluća i objašnjenje nalaza

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Pretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Upala sinusa i posljedice – što mislite o tome?

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]