Problemi nakon lumbalne punkcije

Pozdrav, imam 22 godine. Zbog lajmske borelioze sam poslana na lumbalnu punkciju tokom lumbalne punkcije sam imala strasne bolove kroz desnu nogu imala sam osjecaj da je nikad vise necu moci pomaci. Nakon toga sam dosla kuci i mjesec dana nisam mogla ustati iz kreveta. Osjecala sam strasne bolove u lumbalnom dijelu. Isla sam na MR nije ustanovljeno nista. Moji bolovi su isti nemogu se sagnuti ni naprijed ni nazad jer imam jake bolove. Ponekad me zna uhvatiti samo kroz desnu nogu jaka bol koja ide kroz desni dio lumbalnog dijela pa sve do stopala. Samo desna noga i taj lumbalni dio toliko jako boli da se nemogu pomaci. Kod posjeta neurologa receno mi je da mi nista nije oduzeto i da nepostoji nacin da se otkrije dali je zivac povrjeden. Moji bolovi su jaki, nemogu dugo sjediti, nemogu se saginjati i sve to nakon lumbalne punkcije. Mene zanima sta bi to moglo biti i dali postoji ista kako bi ja provjerila sta mi je ustvari jer samo zelim znati sta mi je i dali mogu ikako otkriti sta mi je uopce jer ovo je nepodnosljivo? Unaprijed hvala

21.10.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Lajmska bolest dijagnosticira se na temelju karakterističnih promjena na koži koje imaju tendenciju širenja i promjene mjesta javljanja, što zovemo erythema migrans (EM). Bez pojave EM dijagnozu je vrlo teško  postaviti jer su drugi simptomi bolesti nespecifični.  Ukoliko u ranom stadiju bolesti dođe do širenja infekcije i na druge organe u tijelu, mogu se javiti simptomi nekih sistemskih bolesti ili tegobe vezane uz određene organe. Hemokulture i bakteriološka obrada drugih tjelesnih tekućina (npr. likvor, zglobna tekućina) treba učiniti prije svega da se isključe drugi uzročnici. Prema tome, dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih nalaza i prisutnosti tipičnih znakova bolesti, pa ste vjerojatno u svrhu postavljanja točne dijagnoze podvrgnuti lumbalnoj punkciji.

Lajmska bolest također može pogoditi živčani sustav, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića.  Lajmska bolest može se manifestirati i drugim simptomima neuroloških poremećaja, kao što je fibromialgija (bolovi u mišićima i zglobovima) ili sindrom kroničnog umora koji može imitirati serozni meningitis, perifernu neuropatiju i druge neurološke sindrome. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog sindroma.  Neurološka oštećenja se pojavljuju u oko 15% bolesnika tjednima ili mjesecima nakon EM, općenito prije pojave simptoma na zglobovima (artritis), uobičajeno traju mjesecima i u pravilu se potpuno saniraju.

Posavjetujte se sa specijalistima infektolozima koji su vjerojatno i postavili dijagnozu i izvršili lumbalnu punkciju u dijagnostičke svrhe. Njihova klinička iskustva i periodične kontrole, uz simptomatsku terapiju kako biste smanjili bol koju trpite, eventualnu fizikalnu terapiju po preporuci  liječnika, mogli bi vam biti od koristi. Ukoliko su neurološki simptomi posljedica Lajmske bolesti, treba vjerovati da će kroz određeni vremenski rok nestati. Neurološka oštećenja koja opisujete nisu uobičajene posljedice lumbalne punkcije, a u literaturi se opisuju kao bol ili osjetljivost u donjem dijelu leđa nakon zahvata s tim da bol može prijeći i na noge.

 

 

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bol poslije operacije – je li to povezano?

Šećerna bolest

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Menisk

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Gripa

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?