Spavanje

Postovani,

imam problem predugog spavanja. Naime, koliko god alarma navila ne mogu ustati prije podne, tacnije prije 12 sati, nekada cak i 1 (13). Navecer rijetko da uspijem zaspati prije 2 sata. Desi mi se da nekada spavam i po 15 sati odjednom, ali obicno je to 10-11. Naravno, voljela bih to promijeniti, pokusavala sam ranije leci ali nikako da zaspim ranije. Molim Vas za savjet, na koji nacin spavati manje i ustajati i zaspati ranije.

Unaprijed hvala.

22.12.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Kvalitetan san pretpostavka je naše pune funkcionalnosti tijekom radnog dana. Higijena spavanja važan je element dravog života. Dovoljna duljina spavanja je individualna kategorija jer nekome treba više, a nekom emanje sna. Odraslim osobama obično je potrebno osam sati spavanja. Potrebno je voditi računa i o drugim aspektima higijene spavanja kao što su: navika redovitog odlaska u krevet jer tijelo voli ritam, a ritam budnosti i spavanja izuzetno je važan činitelj obnove i oporavka tijela. Spavaću sobu uredite tako da bude ugodno mjesto za vaš odmor. Oslobodite je trajno od svih možebitnih razbuđujućih i iritirajućih stvari u što svakako spadaju dokumenti za posao, poslovna torba. Uklonite iz nje, koliko je god moguće sve suvišne stvari koje ne pripadaju jednoj spavaćoj sobi (hrpe novina i časopisa, sobni bicikl kojem se pedale okreću rijetko …). Važna je i posteljina, pa neka krevetnina bude od prirodnih materijala, oku ugodnog dizjna, blagih boja (ne crvena ili narandžasta). Temperatura u sobi neka je malo snižena, što znači svakako od 18 do 20oC. Prozor držite primjereno otvorenim da bi zrak u sobi bio svjež, a ne ustajao. Dva sata prije lijeganja ne konzumirajte cigarete, kavu, alkohol, crni čaj, coca-colu, čokoladu jer sadrže stimulanse. Većina od toga nije posebno dobra ni danju, a kamoli navečer. Alkohol ne pomaže spavanju, kako se ponekad misli. S nekoliko čašica više možda se brže zaspi, ali se zbog alkohola skraćuje razdoblje dubokog sna i ranije se budi. Dva sata uoči lijeganja ne krećite na sprinterske trke, dizanje utega i slične intenzivne fizičke aktivnosti. Prerazbuđeno tijelo neće se stići dovoljno smiriti i nećete zaspati u očekivano vrijeme. Tome nasuprot, kraća brza šetnja ili umjerena tjelovježba odlično će svima doći; njima se oslobađa nakupljena fizička i psihička napetost. Preobilan i/ili teški obrok nije dobar ni za kilograme ni za odmor. Radite li intelektualno i navečer, počnite usporavati na vrijeme. Može se dogoditi da mozak i nekoliko sati nakon što ste ugasili računalo ili sklopili zadnje stranice elaborata nastavi raditi “onako sam od sebe”. Brige smirujte, ne razmišljajte o sutrašnjim planovima. Preporuka psihologa je TV van iz spavaće sobe,a dobrodošla je lagana i ne uzbudljiva knjiga. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Temperatura

Stalna temperatura – što da radim?

Povrće

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?