Poštovani!
Moji problemi u vezi s navedenom bolesti započeli su u 03/2016.g.oteknućem zglobova oba gležnja. Moj liječnik mi je dao terapiju Ibuprofen od 600 mg 1-2 tablete dnevno. Rezultati pretraga koje samo obavila prije posjeta reumatologu su: (Nalazi uklonjeni zbog privatnosti, op.a.)
Prvi put sam posjetila reumatologa 25.4.2016. kada mi je napravljeno dosta imunoloških pretraga, bris nosa i ždrijela, bris cerviksa i UZV stopala ( iz kojeg je bila vidljiva lagana upala) te je preporučeno napraviti HLA tipizaciju B lokus. Preporučena terapija Ibuprofen 3×1 tbl. Nalaz (Nalazi uklonjeni zbog privatnosti, op.a.). Otekline gležnjeva su se povukle uz terapiju Ibuprofen, međutim 3 dana prije kontrole 20.06. oteklo lijevo koljeno i pojava novih bolnih blaže eritematoznih čvorova. Nalazi briseva uredni kao i sve imunološke pretrage. Preporučena terapija Medrol 8mg/8dana, 6mg/8 dana te naizmjenično 6 i 4 mg.do kontrole za 1 mjesec.
Prilikom kontrole 18.7.utvrđeno je (Nalazi uklonjeni zbog privatnosti, op.a.).
Kontrola 18.08.2016. tjedan dana prije kontrole blago oteknuće gležnja, povisila medrol 8 mg /3 dana uz poboljšanje tegoba. Na kontroli blaga oteklina desnog gležnja. (Nalazi uklonjeni zbog privatnosti, op.a.) Preporučena terapija u slijedeća 3 mjeseca Salazopyrin 500 mg 1,0,2 tbl. dnevno i Medrol 4 mg slijedeća 3 tjedna pa svako drugi dan + vitamin D.
Molila bi Vas da mi odgovorite trebam li obaviti još neke pretrage kod drugih specijalista budući ova dijagnoza nije još potpuna i navodno se s vremenom uspostavi da su uzrok neke autoimune bolesti, a reumatolog mi je rekao da je to kao dosta “blagi” oblik spondiloartritisa i ne zna se uzrok te me zanima da li je ova terapija dosta “jaka” odnosno plaše me nuspojave kortikosteroida pa bi htjela još Vaše stručno mišljenje u vezi s dijagnozom i terapijom.
Hvala unaprijed!
Srdačan pozdrav!

Veliki broj bolesnika s kliničkim simptomima i znacima  karakterističnim za spondiloartritise nije moguće ubrojiti u neku od dobro diferenciranih bolesti iz grupe spondiloartritisa zbog vrlo širokog raspona simptoma ovih bolesti. Točna dijagnoza se obično postavlja s većim vremenskim odmakom od pojave bolesti. Dijagnoza spondiloartritisa često predstavlja radnu dijagnozu dok ne dođemo do konačne dijagnoze, a koristi nam u praćenju bolesnika i za izbor metode liječenja. Kod ovih bolesnika se HLA B27 antigen pojavljuje dosta često, odnosno u čak 90% slučajeva. Većina ovih bolesnika tijekom određenog razdoblja praćenja razvije znakove i simptome karakteristične za neku od dobro diferenciranih bolesti iz skupine spondiloartritisa. Liječenje se provodi na temelju individualne procjene svakog bolesnika, a lijekovi koje koristimo isti su kao i kod ostalih upalnih reumatskih bolesti iz grupe spondiloartritisa.  Postavljanje rane dijagnoze je vrlo važno, budući da što raniji početak liječenja dovodi do usporenja napredovanja bolesti i održanja funkcije sustava za kretanje. Nesteroidni protuupalni lijekovi pomažu većini bolesnika pri olakšanju simptoma. U liječenju se koriste i drugi lijekovi i postupci: kortikosteroidi, lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti, biološki lijekovi i dr. Neizostavni dio liječenja je fizikalna terapija i redovita vježba, što je neophodno u održavanju funkcije sustava za kretanje i zdravlje srca. Liječenje treba biti pod kontrolom specijalista reumatologa koji će procijeniti najbolju kombinaciju i dozu lijekova za pojedinog bolesnika, kako bi potencijalna korist prevagnula moguću štetu.