Štitnjača

Poštovani, prije 7 mj. dijagnosticirana mi je hipotireoza. Tsh je bio 7.2 . Počela sam piti Levotiroksin 25 mg svaki dan. Nakon 4 tjedna išla sam na kontrolu. Tsh se spustio na 5.3. Rekla mi je doktorica da sad krenem piti 3x tjedno po 50 mg a 4x tjedno 25 mg. Ja još nisam počela piti tu novu dozu. Još uvijek pijem na svoju ruku samo 25 mg. Što vi mislite da nastavim uzimati po 25 ili da poslušam doktoricu? Ne želim sebi stvoriti probleme sa želucem zbog povećanja doze. Hvala

23.9.2019

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Liječenje poremećaja funkcije žlijezde štitnjače je individualno. Individualnu dnevnu dozu treba odrediti na temelju dijagnostičkih laboratorijskih testova i kliničkog pregleda. Obzirom da u mnogih bolesnika tijekom terapije dolazi do porasta vrijednosti T4 i fT4, pouzdana osnova za odluku o daljnjim terapijskim koracima je određivanje bazalne koncentracije tirotropin-stimulirajućeg hormona (TSH) u serumu. Terapiju hormonima štitne žlijezde treba započeti niskim dozama koje treba postupno povećavati u razmacima od 2-4 tjedna, sve do dostizanja pune nadomjesne doze. Liječenje hormonima štitne žlijezde kod starijih, bolesnika s koronarnom bolesti srca, bolesnika s teškom i dugotrajnom hipotireozom, mora se započeti uz poseban oprez, tj. mora se odabrati niska početna doza koju će se zatim, postupno i u duljim vremenskim intervalima, povećavati uz često praćenje razine hormona štitne žlijezde.

Ukupnu dnevnu dozu najbolje je primijeniti ujutro na prazan želudac, najmanje 30 minuta prije doručka, najbolje uz malo tekućine (npr. pola čaše vode).

Ako u individualnim slučajevima bolesnik ne podnosi određenu dozu ili u slučajevima predoziranja, mogu se pojaviti sljedeći klinički simptomi tipični za hipertiroidizam, naročito kod prebrzog povećanja doze na početku liječenja: srčane aritmije (npr. atrijska fibrilacija i ekstrasistole), tahikardija, palpitacije, anginozna stanja, glavobolja, slabost mišića i grčevi, crvenilo, vrućica, povraćanje, menstrualni poremećaji, pseudotumor mozga, tremor, nemir, nesanica, hiperhidroza, gubitak tjelesne težine i proljev. U ovim slučajevima potrebno je reducirati dnevnu dozu ili lijek isključiti na nekoliko dana. Čim se nuspojave povuku, terapija se može ponovo započeti, uz pažljivo doziranje.

Dozu nadomjesne terapije hormonima štitnjače treba određivati postupno uz česte kontrole hormona na početku terapije. Jedamput kada se uspostavi odgovarajuća razina hormona, ne znači da će takva doza i ostati. Moguće su i kasnije oscilacije i potreba za prilagodbom doze vašoj dobi i općem zdravstvenom stanju. Zbog toga je potrebno da doživotno odlazite na periodične kontrolne preglede za štitnjaču. Slijedite preporuke svog liječnika,  a ako nemate povjerenja u njegove odluke, potražite drugo stručno mišljenje. Obzirom da poremećaj rada žlijezde štitnjače može imati loše dugoročne posljedice na metabolizam i cjelokupni organizam, potrebno je uvijek sagledati pacijenta u cjelini, pri čemu su razine hormona samo jedan od parametara u konačnoj odluci o potrebnoj dozi lijeka. Svako dobro!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]