Subfebrilitet bez ikakvih simptoma

Poštovani,

nakon preboljene urinarne infekcije sredinom srpnja, nastavila sam mjeriti temperaturu svakodnevno i već puna dva mjeseca u večernjim satima imam temperaturu do 37,3. Povisi se negdje oko 18-19 sati i traje do 22-23.
Napravila sam na vlastitu inicijativu od srpnja čak triput krvne pretrage i pretrage urina i sve vrijednosti su normalne. Nalazi infektologa su također svi normalni.
Nemam ama baš nikakvih simptoma i da ne mjerim temperaturu ne bih niti znala da ju imam, na niti jedan način ju ne osjećam.

Koji bi mogao biti uzrok tome?

hvala.

19.9.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Sasvim je normalno da tjelesna temperatura tijekom dana oscilira, pa je tako bitno i u koje vrijeme se mjeri. Promjene kod zdravih ljudi ne prelaze 0,6°C. Najviša tjelesna temperatura kod zdravih i bolesnih ljudi bit će od 17-20 sati, a minimum između 3 i 5 sati. Promjene ovise o metabolizmu i mišićnoj aktivnosti koje danju dolaze do maksimuma, a noću se spuštaju na minimum. Tjelesna temperatura ovisi i o dobi. Kod žena se događa dodatna oscilacija za vrijeme ovulacije. U tom periodu je normalno povišenje tjelesne temperature za 0,5°C. Također postoji i subfebrilna temperatura. Ona je uglavnom dužeg trajanja i kreće se između 36,5 i 37,8 °C . Ova temperatura može ukazivati na upalni proces u tijelu, ali i na probleme sa štitnjačom, krajnicima ili plućima. Ova temperatura također ima posljedice kao što je malaksalost, umor i težak osjećaj u mišićima. Tek kada temperatura prijeđe 38°C stupnjeva, treba poduzeti mjere za njeno snižavanje ili posjetiti liječnika. Ne navodite detalje o nalazima infektologa, međutim treba reći da subfebrilna temperatura koja traje više od mjesec dana možda zahtijeva dodatnu dijagnostiku. Stoga zatražite mišljenje svog liječnika prije nego poduzimate korake na svoju ruku. Vaš će liječnik sagledati vaše zdravlje u cjelini i možda uopće nemate osnova za pojačanu brigu jer se najverojatnije radi o fiziološkim varijacijama tjelesne emperature koje možda ranije i niste primijetili, jer regulacija tjelesne temperature može varirati od osobe do osobe. Budući da niste osjetili druge simptome, navjerojatnije  se ne trebate brinuti. Redovito provodite kontrole kod ginekologa, a po  odluci liječnika možete napraviti i pregled kod otorinolaringologa, provjerite zdravlje štitnjače te eventualno snimite rtg prsnog koša. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mentalno zdravlje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Tekućina

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Pregled

Koliko kontrolnih pregleda sadrži ova uputnica?

Dušnik

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Pretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

RTG pluća i objašnjenje nalaza

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Upala sinusa i posljedice – što mislite o tome?

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]