Zdravlje

Dakle.. neznam ni od kud bi pocela.. ovako.. dakle rijec je o sestri.. prije vise od 3 mj.. je bila u bolnici zbog šečera kojeg ima od ranije ali zanemarila ga je pa eto zbog toga. Onda isto od ranije boluje od bolesti zvanoj lupus .
Nakon obrade u kbc rebro vratila se doma i bila dobro nekih par dana. Nakon toga pocinje joj padati apetit.. sve ju boli..svrbi..na krevetu je ne moze sama ni do wca.
Od onda je posjetila samo doktora opce prakse zbog bolova i rekla kakva je situacija..
Zbog decortina kojeg pije i jos 10+ ljekova koje koristi ima gljive. ( ok to znam da ce se jako tesko rjesiti kupili sampon i sprej za to) Vid joj slabi zbog ljekova.. isla u ambulantu za bol po druge tablete jer ove koje do sad koristila ne pomazu..
21.12 ima kontrolu na kbc rebro.
Brine me jer slabo jede gotovo nista. Pije puno ljekova.ne moze se dici i bili sto raditi zbog bolova. Na to ju jos i sve svrbi. Kupili i vitamibe da dobije apetit ali zasad daje slabe rezultate.
Kuda krenuti? Zasto umjesto da je njoj bolje njoj je sve gore? Kojem doktoru kojoj struci se obratiti da se pokrene na bolje njezino zdravlje?

17.12.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Sistemski eritemski lupus se očituje mnoštvom subjektivnih i kliničkih znakova najčešće na koži, zglobovima i unutrašnjim organima. U početku bolesnik može imati samo nekoliko simptoma, često u svezi sa samo jednim oboljelim organom, dok se kasnije s razvojem bolesti pojavljuju i ostali simptomi. Težina bolesti varira od sasvim laganog oblika do teškog sa smrtnim završetkom. Opća slabost i povišena temperatura prisutne su u gotovo svih bolesnika i prethode drugim simptomima. Bolesnici mogu osjećati bol u trbuhu s mučninom i povraćanjem. Rani simptomi bolesti, pojavljuju se u svim zglobovima, mogu se uočiti otekline, smetnje u motilitetu i klinički znakovi artritisa. Promjene u koži, mogu se opaziti u obliku eritema, kožnih čvorića, ulceracija i mjestimičnih hiperpigmentacija. Vrlo je tipičan eritem lica poput leptira, te crvenilo suncu izloženih dijelova tijela kao posljedice fotosenzitivnosti. Promjene u očima (prisutne u 20-25% bolesnika), mogu se očitovati konjunktivitisom, fotofobijom, pa i prolaznom sljepoćom. Kosa je vrlo slaba, tanka, krhka i lako se lomi. Nastaju promjene i na sluznici. Bolest bubrega zapaža se u oko 60% bolesnika. Simptomi mogu biti jedva zamjetni do veoma izražene kronične bubrežne insuficijencije i hipertenzije. U oko polovice bolesnika može se naći lagano povečanje jetre. Promjene na dišnom sustavu, ustanovljene su u oko 47% bolesnika. Tegobe se očituju osjećajem nedostatka zraka, kašljem, pritiskom u predjelu prsnog koša. Promjene kardiovaskularnog sustava nalaze se u oko 46% bolesnika. Javlja se ubrzani srčani ritam, aritmija, povećanje srčanog mišića. Moguće su i tromboze krvnih žila. Bolest središnjeg živčanog sustava može se klinički očitovati kao psihijatrijski i neurološki poremećaj. Česta je depresija, obično akutna; u nekih bolesnika pojavljuje se aksioznost s glavoboljom, nesigurnošću, hiperventilacijom, smetnjama u pamćenju, maničnim ponašanjem. Psihoza se očituje halucinacijama, bizarnim razmišljanjima, a kadkada kao delirij. U bolesnika sa SEL-om mogu se pojaviti epileptički napadaji, aseptički meningitis, te razne atipične slike poremećaja središnjeg živčanog sustava. Sistemski eritemski lupus ne utječe na fertilitet.

Odluka o terapijskom postupku u bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom nerijetko je vrlo teška i svaki pristup liječenju mora biti individualan. Dobro poznavanje bolesnika i spoznaja o aktivnosti njegove bolesti, zahvaćenosti pojedinog ili više organskih sustava, te tijeku bolesti odlučni su čimbenici pri izboru medikamentne terapije. Uz medikamentno liječenje, od velike je važnosti pravilan režim života: umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija. Medikamentno liječenje dijeli se u tri glavne grupe: konzervativno (salicilati, nesteroidni antireumatici, antimalarici), agresivno (kortikosteroidi, imunosupresivni agensi – citostatici), eksperimentalno (monoklonska protutijela).

Tegobe koje opisujete se gotovo u potpunosti mogu pripisati lupusu. Radi se o progresivnoj bolesti koja zahvaća cijeli organizam i nažalost nema izlječenja. Suvremena terapijska sredstva omogućavaju utjecaj na tijek bolesti do određene mjere čime se mogu odgoditi teže komplikacije i produžiti životni vijek. Pacijentica je općeg lošeg stanja i potrebna joj je intenzivna liječnička skrb. Obratite se obiteljskom lijčniku koji pacijentici može prepisati pripravke za enteralnu prehranu koji sadržavaju kombinaciju neophodnih hranjivih tvari i uzimaju se u obliku napitka. Može ih se koristiti i za pripremu drugih obroka. Važno je podići opću kondiciju i osposobiti pacijenticu kako bi mogla samostalno obavljati svakodnevne obaveze. Prema mišljenju specijalista pacijentici može biti preporučeno i bolničko liječenje, rehabilitacija ili drugi oblici pomoći u kući ili nekoj specijaliziranoj ustanovi. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Prehrana

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Stres

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nestabilnost

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Diferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]