Želudčana kila?

Poštovani, dobio sam erozivni gastritis, doktor koji mi je to dijagnosticirao nakon gastroskopije je kao uzrok naveo stres zbog situacije sa koronom i potresom koji se zbio u Zagrebu. Na pregledu sam bio u 7mom mjesecu. Kao terapiju sam dobio Controloc i Reglan.

Nakon toga imam “malo” pogoršanje stanja.

Kako je faks završio otputovao sam kod djeda i bake da se opustim. No tamo sam opet završio kod liječnika (zbog želučanih tegoba) koji mi je “napipao” kako želudac pulsira točno ispod prsne kosti, što sam i sam mogao osjetiti. Namješten mi je nazad na područje pupka ali se opet popeo par centimetara iznad. Od tih dana kontinuirano imam reflux kiseline do usta (kiseo osjecaj u ustima, bijele naslage na jeziku, začepljen nos, osjećaj vode u uhu, promukao sam većinu vremena i kašljem).

Zanimaju me ove stvari:
1) je li moguće da imam želučanu kilu s obzirom da mi se želudac šeta gore dole? Možda to uzrokuje ovaj reflux?
2) Ako je tako, jel se ta kila može dijagnosticirati na ultrazvuku?

3) Ako nije kila, jel znate koji bi još razlozi mogli biti za reflux? Jedino što meni pada na pamet je da je kardijački sfinkter želudca iz nekog nepoznatog razloga prestao normalno raditi.

Hvala najljepša na odgovoru. Lijep pozdrav.

25.9.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Hijatus je otvor u ošitu tj. dijafragmi. Naime, grudni je koš odvojen od trbušne šupljine ovim mišićem koji ima oblik kupole. Kroz ošit tj. dijafragmu prolazi jednjak i spaja se sa želucem. Ako mišić oko tog otvora oslabi iz bilo kojeg razloga, gornji dio želuca počne prolaziti kroz otvor iz trbušne šupljine u grudni koš. Ovu pojavu nazivamo hijatusna ili ošitna kila. Postoje tri osnovna oblika hijatusne kile: klizeća, paraezofagusna i mješovita kila. Neke hijatusne kile mogu rasti tako dugo dok se veći dio želuca ne protisne kroz hijatus. Katkad dolazi do uklještenja kile, kada dolazi do prekida opskrbe krvlju tog dijela želuca i obližnjeg jednjaka. To je vrlo česta pojava kod paraezofagusne kile. Klizeća i mješovita hijatusna kila ne izazivaju pojavu simptoma i ne predstavljaju opasnost po zdravlje. Većina malih hijatusnih kila ne stvara tegobe i ne zahtijeva terapiju. Ako je kila vrlo velika može uzrokovati niz tegoba od žgaravice, kiseline, podrigivanja, mučnina, povraćanja do boli tj. pritiska u grudnom košu. Tegobe se obično pojačavaju kod ležećeg položaja, podizanja tereta, u trudnoći (zbog pritiska trudnog uterusa) te kod napora ili sagibanja. Pacijenti s hijatusnom kilom obično dolaze liječniku zbog žgaravice i kiseline. Tek se tijekom obrade utvrdi postojanje i hijatusne kile. Izbjegavajte nošenje uske i pripijene odjeće. Naime, sve što pritišće želudac može otežati simptome kile. Nemojte se saginjati ili lijegati punog želuca. Takvi postupci pojačavaju pritisak u trbušnoj šupljini te pospješuju žgaravicu. Održavajte razumnu tjelesnu težinu. Prestanite pušiti. Pušenje snažno potiče žgaravicu. Većina osoba s hijatusnom kilom nema tegobe pa terapija nije niti potrebna. Ali ako vas muči žgaravica, kiselina ili bol u grudnom košu pokušajte smršaviti te jesti manje, ali češće obroke. Dok je klizeću ili mješovitu kilu moguće liječiti i konvencionalnim i alternativnim načinima liječenja, paraezofagusna kila se mora ukloniti konvencionalnim kirurškim zahvatom. Osim u spomenutom slučaju, kirurški je zahvat potreban u slučaju krvarenja, uklještenja ili upale klizeće i mješovite hijatusne kile. Kirurškim se zahvatom obnavlja hijatus, dok se želudac vraća na svoje mjesto. Umjesto preobilnih obroka konzumirajte četiri do pet manjih porcija na dan i pritom jedite polako. Na ovaj ćete način smanjiti pritisak u trbušnoj šupljini, a time i izbjeći žgaravicu. Smanjite količinu masnoća u ishrani. To će značajno ublažiti simptome. Jedite najmanje 3 sata prije spavanja, a nakon obroka nemojte odmah leći. Izbjegavajte kofein, alkohol, začinjenu hranu te čokoladu.
Daljnjim dijagnostičkim metodama, u koje je uključen pregled trbušne šupljine ultrazvukom, gastroskopija i laboratorijske pretrage krvi, liječnik će moći zaključiti o čemu se radi i što bi trebalo poduzeti u terapijskom smislu. Ponekad je to samo dijetalni režim prehrane i/ili liječenje lijekovima, zatim bolničko liječenje i operativni zahvat. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mjehur

Kako ublažiti pritisak u mjehuru?

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Fizička aktivnost

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Bol

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]