Zasto dode do puknuća žilice u mozgu , zbog čega? Koji su simptomi? Hvala

Moždano krvarenje je lokalno krvarenje iz krvnih žila u tkivo mozga. Uzrok je najčešće povišeni krvni tlak – hipertenzija. Tipični simptomi su glavobolja, mučnina, poremećaj svijesti uz druge neurološke poremećaje. Dijagnoza se postavlja CT–om. Liječenje uključuje kontrolu krvnog tlaka, kontrolu ostalih vitalnih parametara te ponekad i kirurški zahvat. Moždano krvarenje obično je posljedica puknuća male, aterosklerozom promijenjene krvne žile, najčešće uslijed kronične hipertenzije. Rjeđe uzrok moždanog krvarenja može biti aneurizma, arteriovenska malformacija, trauma, moždani udar, tumori, poremećaj koagulacije, i drugo. Arteriovenske malformacije su poput klupka proširene krvne žilice kod kojih arterije utječu ravno u vene. Mogu krvariti ili pritiskati moždano tkivo izazivajući pri tome epileptičke napade ili moždane udare. Neuroradiološke pretrage ih najčešće otkriju kao slučajan nalaz. U liječenju se koriste radiokirurške tehnike. Aneurizme su žarišna proširenja arterija. Javljaju se u oko 5% populacije. Dodatni čimbenici rizika za razvoj aneurzimi su ateroskleroza, hipertenzija te nasljedni poremećaji vezivnog tkiva. Mnoge anurizme su asimptomatske, no neke od njih izazivaju simptome zbog pritiska na okolne strukture izazivajući neurološke simptome (pareze, dvoslike i drugo). Aneurizme obično ne uzrokuju glavobolje prije puknuća, premda neki stručnjaci tvrde da kod manjih pretkrvarenja glavobolja ipak postoji. Ukoliko su veće od 7 mm, simptomatske zbog krvarenja ili pritiska na okolne strukture, potrebno je kirurško zbrinjavanje. Moždani udar je akutno neurološko zbivanje koje nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije i posljedične premale opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, rezultat čega je oštećenje dijela mozga i funkcija kojima upravlja taj dio mozga. Najpoznatiji čimbenici rizika za nastanak moždanog udara su: dob, spol, rasa, naslijeđe, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, alkoholizam, stres, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i nezdrava prehrana.

Rođenjem započinje i proces starenja, što se odražava i na naše krvne žile. Povišeni krvni tlak i različiti metabolički rizici (povišene masnoće u krvi, povišen šećer u krvi i drugo) ubrzavaju proces ateroskleroze. na taj proces možemo utjecati načinom života i usvajanjem zdravih životnih navika. Na neke nasljedne i urođene faktore rizika možemo utjecati u manjoj mjeri. Svako dobro!