Zbog posla završila sam na psihijatriji. Bojim se da mi se bolest ne vrati, pomozite!

Imam 29 godina inače sam vesela,društvena osoba..2020 godine zbog stresnog iskustva na poslu sam završila prvi put na psihijatrija,simptomi nesanica,gubitak apetita,haulicinacije,proganjanje,deluzije…ugalvnom dijagnoza f23.9 nakon bolnice (20 dana sam bila) ostala sam još na bolovanju mjesec dana te potom se vratila na radno mjesto i opet me je sve posjecalo na to loše iskustvo te sam opet bila na bolovanju s dijagnozom f 32.2 teška depresija jednostavno s srcem sam dolazila na posao..Onda sam odlučila promjeniti firmu i sad se osjećam super,zadovoljno,puna pouzdana apetit je odlican čak sam se i udebljala 15 kg,imam volje i snage za sve…Samo me nekad uvati strah da se bolest ne vrati..?!? i često razmišljam od svemu sta sam prošla jer sam se jedva iskoprcala od svega ovoga..!! Da napomene imala sam veliku podršku od obitelji rodbine i prijatelja… Još sam na tabletama po potrebi elicea zyprexa i apaurin..

28.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

bilo kome od nas se u određenom trenutku u spletu različitih okolnosti mogu se javiti psihičke smetnje. Nemojte se bojati toga, ono što je važno jest naučiti što možemo iz iskustava koja smo proživjeli, dok smo dobro pokušati savladati što bolje tehnike i načine kako se nositi s problemima i stresovima, jer upravo to ojačava našu otpornost. Uvijek se možemo susresti s nekim problemima, no treba unaprijed strahovati od toga, već ugraditi ta iskustva u sebe na najbolji mogući način.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]