Izazovi menopauze i psihičko zdravlje

Dobro je odmah na početku podsjetiti se da menopauza nije bolest. To je normalan i prirodan događaj koji se definira kao posljednja menstruacija, odnosno potvrđuje se nakon što žena propusti menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Najčešće se javlja u periodu između 45 i 55 godina starosti, prosječno u 51. godini. Termin perimenopauza odnosi se na fazu života koja prethodi menopauzi i  obično traje 5-10 godina. Sama spoznaja da se radi o fazi, o nečemu prolaznom, može biti olakšavajuća za mnoge žene koje se susreću s neugodnim fizičkim i psihičkim simptomima koje ovaj period sa sobom donosi. Intenzivna i ponavljajuća neugoda može stvoriti strah da je to stanje koje nikada neće proći te da se radi o trajnom gubitku kvalitete života, a zapravo nije tako.

Srednje godine su općenito karakterizirane promjenama u brojnim područjima života što  kod oba spola može pojačati stres, anksioznost i strahove. To je vrijeme kada roditelji postaju nemoćni ili umiru, djeca su adolescenti sa svojim krizama tipičnim za ovaj period razvoja ili su odrasli i napuštaju obiteljsko gnijezdo. Zahtjevi i promjene na radnom mjestu teže se podnose, a sklonost da se u tim godinama radi zbrajanje svega postignutog u životu, može dodatno pojačati frustraciju. Riječ je o fazi koja traži prilagodbu na brojne promjene, a kod žena se tu priključuje i prilagodba na oscilacije, odnosno pad razine estrogena i progesterona. Oscilacije spolnih hormona mogu utjecati na promjenu raspoloženja u drugim životnim periodima kao što su adolescencija, PMS ili postporođajno doba pa ne iznenađuje činjenica da njihove oscilacije utječu i na raspoloženje u perimenopauzi.

Žene se, između ostalog, moraju suočiti i s krajem reproduktivnog razdoblja života, s procesom starenja te neželjenim fizičkim promjenama na tijelu što može utjecati na samopouzdanje i raspoloženje.

Neće sve žene srednjih godina iskusiti psihičke simptome, ali zbog svega navedenog mnoge perimenopauzu doživljavaju kao stresno životno razdoblje. Nekima ona jednostavno dođe u nezgodnom trenutku i postane još jedna stavka na popisu s kojom se moraju nositi.  Tranzicijske godine koje vode prema menopauzi na mentalno zdravlje najčešće utječu izazivajući oscilacije raspoloženja, depresiju, anksioznost, smetnje koncentracije, manjak motivacije, iritabilnost i općenito sniženi osjećaj blagostanja i životnog balansa.

Brz prelazak iz osjećaja tuge i plačljivosti u sretna razdoblja tipičan je za perimenopauzu. Zbog njih se žene mogu osjećati kao da su stalno u stanju premenstrualnog sindroma (PMS). U ovim oscilacijama depresivni simptomi su obično umjereni i može ih se povezati s hormonalnim promjenama. Za razliku od njih, veza između ozbiljne kliničke slike depresije i hormonalnih promjena nije tako jasna iako se zna da se učestalost depresije u ovim godinama udvostručuje. Većina žena koja razvije intenzivnije promjene raspoloženja u vrijeme perimenopauze, obično se već nosila s njima u prošlosti.

Povezanost perimenopauze i anksioznih smetnji još je manje jasna nego njena povezanost s depresijom. Podaci ukazuju na nešto učestaliju pojavu paničnih napadaja kod žena u vrijeme i nakon menopauzalne tranzicije. Njih je ponekad teško razlikovati od valunga jer i jedni i drugi mogu izazvati ubrzani rad srca i znojenje, dok bi kao pomoć u razlikovanju mogla pomoći činjenica da valunzi ne stvaraju osjećaj kratkog daha.

Iritabilnost se može javiti u sklopu oscilacija raspoloženja uzrokovanih hormonalnim promjenama, ali može biti i posljedica narušenog spavanja s kojim  mnoge žene imaju problem u perimenopauzi. Noćna znojenja pak narušavaju san i tako onemogućavaju adekvatan odmor i balans tijekom dana.

Nedostatak koncentracije i blaže smetnje pamćenja često prate menopauzu i izvor su zabrinutosti za mnoge žene koje ih iskuse. Na sreću, dostupni podaci govore da su prolaznog karaktera.

Nisu oscilacije hormona jedine odgovorne za pojavu promjena raspoloženja i anksioznosti. Tu su i drugi čimbenici rizika:

– dijagnoza depresije i anksioznih poremećaja prije perimenopauze

– negativan stav prema menopauzi i starenju

– pojačana razina stresa zbog posla ili međuljudskih odnosa

– nezadovoljstvo poslom, životnim prilikama ili financijama

– nedostatak podrške u okolini

– manjak fizičke aktivnosti

– pušenje

– tjelesno zdravlje (npr. bolesti štitnjače).

Postoji niz aktivnosti koje svaka žena može poduzeti kako bi si olakšala ovaj period života. Preporučljivo je na listu prioriteta staviti redovito vježbanje, trud oko osiguranja dovoljno sna tijekom noći, bavljenje aktivnošću koja donosi osjećaj ugode bilo da se radi o odlasku u kino, na masažu ili tečaj plesa, gledanju omiljene serije, čitanju knjige ili slušanju glazbe. Sve što stvara ugodu i reducira stres, dobrodošlo je. Važno je imati strpljenja, dati si vremena i znati da se radi o prolaznim tegobama. Raspoloženje i druge smetnje popravljat će se postupno, ne odjednom. Žene kroz ovaj zahtjevan period ne trebaju prolaziti same. Poželjno je razgovarati s bliskim osobama, s onima koji proživljavaju slične tegobe ili potražiti pomoć stručnjaka.

Perimenopauza je optimalno vrijeme za žene da preispitaju svoje zdravlje, obrasce ponašanja i životne prioritete. U tom kontekstu možemo je shvatiti kao još jednu priliku i prozor u ponešto novi svijet u kojem će svaka žena naći najbolji način da se poveže sa sobom i svojom okolinom prihvaćajući promjene koje dolaze, a pri tome ne manje uživajući u životu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Azbestna prašina

Udisanje azbestne prašine – ima li opasnosti za zdravlje?

Menopauza

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Inzulin

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Koža

Multivitaminski dodaci za kožu tijekom zime

Zima je godišnje doba kada smo uslijed nižih temperatura i boravaka u zatvorenim prostorijama skloniji prehladama i virozama, a manje smo usredotočeni kako očuvati zdravu kožu. Multivitaminski pripravci se tijekom zime najčešće uzimaju kako bi se podigao imunitet i smanjila sklonost virozama, a koža u toj priči ostaje nekako po strani. Je li to uvijek […]

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]