Borim se s anksioznošću povremeno praćenom napadima panike, samoinicijativno sam počela koristiti antidepresive, jesu li to prevelike doze?

Lijepi pozdrav,

Unazad 2 godine borim se s anksioznošću povremeno praćenom napadima panike.
6 mjeseci pila sam Seroxat i helex 0.25.
Nakon tih 6 mjeseci uzimala sam samo helex po potrebi i sve je bilo u redu.
No, unazad tjedan dana opet sam se počela čudno osjećati. Ujutro se budim sa strahom i lupanjem srca, osjećajem lelujavosti, kao da nisam stabilna na nogama, osjećaj stajanja na brodu koji se ljulja,osjećam čudne senzacije u glavi, kao da mi se na trenutak “zamanta”, dođem na posao, opet me lovi strah i moram se maknuti. Nigdje nemam mira, ne mogu se dugo zadržati. Sigurno se osjećam u autu, kad vozim, tada imam osjećaj kontrole. Doma se također sigurno osjećam, no kad legnem i smirim se, osjećam pritisak u prsima i lupanje srca. Posto takva ne mogu funkcionirati, samoinicijativno sam počela uzimati 2×0,25 mg Helexa odmah ujutro i predvečer. Ne znam je li to prevelika doza, 1 mg dnevno helexa? Kada sam uzimala seroxat, pomogao
mi je, no prva dva tjedna uzimanja doslovce sam mislila da ću umrijeti kakve sam nuspojave od njega imala, tako da sumnjam da bih opet mogla proći terapiju s njim.
Da li bi bilo uputno da ostanem samo na helexu i sama si prilagođavam dozu, kako bi taj osjecaj nemira i straha držala pod kontrolom?
Hvala unaprijed na odgovoru
Lp

25.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

očito se radi o intenziviranim anksioznim smetnjama. Ne bih na duge staze ove tegobe liječila Helexom, posebno ne višim dozama. Osim Seroxata postoji čitav niz drugih antidepresiva koji Vam možda mogu izazvati manje nuspojava. Konzultirajte se sa svojim psihijatrom o zamjenskom antidepresivu.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja. Suplementi probiotika kada se koriste […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Antidepresivi

Multipla skleroza i depresija

“Depresija” u multiploj sklerozi je izraz koji se obično primjenjuje na širok raspon emocionalnih stanja u rasponu od osjećaja potištenosti koji traje nekoliko sati do ozbiljne depresije koja može trajati nekoliko mjeseci. Depresija u svojim različitim oblicima jedan je od najčešćih simptoma multiple skleroze. Zapravo, studije su pokazale da je depresija — najteži oblik — […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]