Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, trebale bi biti na oprezu.
Fotoosjetljivost
Neki lijekovi sadrže sastojke koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost – kemijski izazvanu promjenu na koži. Fotoosjetljivost čini osobu osjetljivom na sunčevu svjetlost i može uzrokovati simptome slične opeklinama, osip ili druge neželjene nuspojave. Mogu je potaknuti proizvodi koji se nanose na kožu ili lijekovi koji se uzimaju oralno ili ubrizgavaju. Postoje dvije vrste fotoosjetljivosti: fotoalergija i fototoksičnost. Obje se vrste javljaju nakon izlaganja ultraljubičastom A (UVA) svjetlu, bilo prirodnom sunčevom svjetlu ili umjetnom kao što je solarij.
Fotoalergija
Fotoalergija je alergijska reakcija kože. Rjeđa je pojava i obično se javlja nekoliko dana nakon izlaganja suncu. Problemi nastaju kada se koža izlaže suncu nakon što su određeni lijekovi ili spojevi naneseni na površinu kože. Sunčeva svjetlost uzrokuje strukturnu promjenu u lijeku, što uzrokuje stvaranje antitijela odgovorna za reakciju osjetljivosti na sunce. Reakcija se obično razvija 1 do 3 dana nakon izlaganja lijeku i sunčevoj svjetlosti, a simptomi uključuju osip koji se može proširiti na dijelove tijela koji nisu bili izloženi suncu.
Fototoksičnost
Fototoksičnost je češća iritacija kože i može se pojaviti unutar nekoliko sati od izlaganja suncu. Kada ultraljubičasto zračenje sunca prodre kroz kožu, može stupiti u interakciju s lijekom koji cirkulira kroz krvne žile na površini kože. Lijek može biti uzet oralno ili nanesen na kožu. Lijek apsorbira UV svjetlo te ga otpušta u kožu, uzrokujući smrt stanica. Reakcija se pojavljuje kao teške opekline od sunca, obično unutar nekoliko minuta do sati nakon izlaganja suncu, a događa se samo na područjima kože izloženim suncu.
Učinci i simptomi fotoosjetljivosti
Učinci fotoosjetljivosti mogu varirati od crvenila kože i svrbeža do mjehura i koprivnjače. Osim toga, mogu pogoršati postojeća stanja kože, uključujući ekcem i herpes, te izazvati upalu ožiljnog tkiva. Zbog fotoosjetljivosti uzrokovane lijekovima dolazi do gubitka elastičnosti kože, njenog preranog starenja i bržeg stvaranja opeklina. Izlaganje suncu također može pogoršati ili uzrokovati autoimune poremećaje poput lupusa.
Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost
Antibiotici: ciprofloksacin, levofloksacin (fluorokinoloni), doksiciklin (tetraciklini), trimetoprim.
Antidepresivi: triciklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Antimikotici: vorikanozol.
Antihistaminici (lijekovi protiv alergija): cetirizin, difenhidramin, loratadin. Kada tijelo postane prevruće, znoj ga hladi. Oralni antihistaminici poput difenhidramina smanjuju sposobnost znojenja. Zato u rijetkim slučajevima mogu dovesti do grčeva i iscrpljenosti.
Lijekovi za bolesti krvožilnog sustava:
Lijekovi za snižavanje kolesterola (simvastatin, atorvastatin)
Antihipertenzivi kao što su amiodaron, nifedipin, enalapril, ramipril, diltiazem.
Diuretici (tiazidni diuretici: hidroklorotiazid, klortalidon, klorotiazid.; ostali diuretici: furosemid)
Citostatici (lijekovi za liječenje zločudnih bolesti): doksorubicin, gemcitabin, metotreksat.
Oralni kontraceptivi i estrogeni: mogu izazvati crvenkaste lezije i mjehuriće.
Nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, ketoprofena i naproksena, koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji; ali postoje i kao lijekovi na recept. Koriste se za liječenje boli, oteklina i vrućice. Osim ibuprofena i naproksena, acetilsalicilna kiselina je još jedna dobro poznata opcija s potencijalom da dovede do fototoksičnosti.
Sulfonamidi (acetazolamid, sulfadiazin, sulfametoksazol, sulfasalazin)
Tretmani protiv akni – retinoidi (acitretin, izotretinoin). Derivati vitamina A često se propisuju za liječenje akni. Njihov je naziv retinoidi i mogu uzrokovati fotoosjetljivost. Ovi lijekovi ujedno potiču izmjenu i rast novih stanica kože. Time se stanjuje zaštitna barijera kože pa ona postaje sklonija opeklinama. Proizvodi za akne i proizvode protiv starenja s retinolom mogu uzrokovati suhoću, ljuštenje i osjetljivost na sunce. Proizvodi sa salicilnom kiselinom i benzoil peroksidom također mogu povećati osjetljivost kože na sunce.
Transdermalni lijekovi
Značajno izlaganje suncu može pojačati učinak transdermalnih flastera koji isporučuju lijek izravno kroz kožu. Primjer ovih vrsta medicinskih flastera su estrogeni ali i fentanil, snažno opioidno sredstvo protiv bolova.
Kozmetički proizvodi koji sadrže alfa-hidroksi kiseline (AHA), para-aminobenzojeva kiselina (PABA).
Smanjenje rizika od reakcije
Iako osip uzrokovan lijekovima nije opasan po život, može biti bolan i utjecati na dnevne aktivnosti ili kvalitetu života. Stoga je važno biti informiran i poduzeti mjere kako bi se smanjio rizik od ovih reakcija.
– Potražite hlad kad ste vani, osobito između 10 i 16 sati.
– Nosite zaštitnu odjeću, uključujući košulje dugih rukava, hlače, sunčane naočale i šešire sa širokim obodom.
– Koristite kreme za sunčanje širokog spektra sa SPF vrijednošću 30 ili višom.
– Pripremite svoju kožu pravilnom prehranom i korištenjem suplemenata koji sadrže antioksidanse.
25.6.2024
