Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, trebale bi biti na oprezu.

Fotoosjetljivost

Neki lijekovi sadrže sastojke koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost – kemijski izazvanu promjenu na koži. Fotoosjetljivost čini osobu osjetljivom na sunčevu svjetlost i može uzrokovati simptome slične opeklinama, osip ili druge neželjene nuspojave. Mogu je potaknuti proizvodi koji se nanose na kožu ili lijekovi koji se uzimaju oralno ili ubrizgavaju. Postoje dvije vrste fotoosjetljivosti: fotoalergija i fototoksičnost. Obje se vrste javljaju nakon izlaganja ultraljubičastom A (UVA) svjetlu, bilo prirodnom sunčevom svjetlu ili umjetnom kao što je solarij.

Fotoalergija

Fotoalergija je alergijska reakcija kože. Rjeđa je pojava i obično se javlja nekoliko dana nakon izlaganja suncu. Problemi nastaju kada se koža izlaže suncu nakon što su određeni lijekovi ili spojevi naneseni na površinu kože. Sunčeva svjetlost uzrokuje strukturnu promjenu u lijeku, što uzrokuje stvaranje antitijela odgovorna za reakciju osjetljivosti na sunce. Reakcija se obično razvija 1 do 3 dana nakon izlaganja lijeku i sunčevoj svjetlosti, a simptomi uključuju osip koji se može proširiti na dijelove tijela koji nisu bili izloženi suncu.

Fototoksičnost

Fototoksičnost je češća iritacija kože i može se pojaviti unutar nekoliko sati od izlaganja suncu. Kada ultraljubičasto zračenje sunca prodre kroz kožu, može stupiti u interakciju s lijekom koji cirkulira kroz krvne žile na površini kože. Lijek može biti uzet oralno ili nanesen na kožu. Lijek apsorbira UV svjetlo te ga otpušta u kožu, uzrokujući smrt stanica. Reakcija se pojavljuje kao teške opekline od sunca, obično unutar nekoliko minuta do sati nakon izlaganja suncu, a događa se samo na područjima kože izloženim suncu.

Učinci i simptomi fotoosjetljivosti

Učinci fotoosjetljivosti mogu varirati od crvenila kože i svrbeža do mjehura i koprivnjače. Osim toga, mogu pogoršati postojeća stanja kože, uključujući ekcem i herpes, te izazvati upalu ožiljnog tkiva. Zbog fotoosjetljivosti uzrokovane lijekovima dolazi do gubitka elastičnosti kože, njenog preranog starenja i bržeg stvaranja opeklina. Izlaganje suncu također može pogoršati ili uzrokovati autoimune poremećaje poput lupusa.

Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost

Antibiotici: ciprofloksacin, levofloksacin (fluorokinoloni), doksiciklin (tetraciklini), trimetoprim.

Antidepresivi: triciklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI).

Antimikotici: vorikanozol.

Antihistaminici (lijekovi protiv alergija): cetirizin, difenhidramin, loratadin. Kada tijelo postane prevruće, znoj ga hladi. Oralni antihistaminici poput difenhidramina smanjuju sposobnost znojenja. Zato u rijetkim slučajevima mogu dovesti do grčeva i iscrpljenosti.

Lijekovi za bolesti krvožilnog sustava:

                Lijekovi za snižavanje kolesterola (simvastatin, atorvastatin)

                Antihipertenzivi kao što su amiodaron, nifedipin, enalapril, ramipril, diltiazem.

                Diuretici (tiazidni diuretici: hidroklorotiazid, klortalidon, klorotiazid.; ostali diuretici: furosemid)

Citostatici (lijekovi za liječenje zločudnih bolesti): doksorubicin, gemcitabin, metotreksat.

Oralni kontraceptivi i estrogeni: mogu izazvati crvenkaste lezije i mjehuriće.

Nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, ketoprofena i naproksena, koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji; ali postoje i kao lijekovi na recept. Koriste se za liječenje boli, oteklina i vrućice. Osim ibuprofena i naproksena, acetilsalicilna kiselina je još jedna dobro poznata opcija s potencijalom da dovede do fototoksičnosti.

Sulfonamidi (acetazolamid, sulfadiazin, sulfametoksazol, sulfasalazin)

Tretmani protiv akni – retinoidi (acitretin, izotretinoin). Derivati ​​vitamina A često se propisuju za liječenje akni. Njihov je naziv retinoidi i mogu uzrokovati fotoosjetljivost. Ovi lijekovi ujedno potiču izmjenu i rast novih stanica kože. Time se stanjuje zaštitna barijera kože pa ona postaje sklonija opeklinama. Proizvodi za akne i proizvode protiv starenja s retinolom mogu uzrokovati suhoću, ljuštenje i osjetljivost na sunce. Proizvodi sa salicilnom kiselinom i benzoil peroksidom također mogu povećati osjetljivost kože na sunce.

Transdermalni lijekovi

Značajno izlaganje suncu može pojačati učinak transdermalnih flastera koji isporučuju lijek izravno kroz kožu. Primjer ovih vrsta medicinskih flastera su estrogeni ali i fentanil, snažno opioidno sredstvo protiv bolova.

Kozmetički proizvodi koji sadrže alfa-hidroksi kiseline (AHA), para-aminobenzojeva kiselina (PABA).

Smanjenje rizika od reakcije

Iako osip uzrokovan lijekovima nije opasan po život, može biti bolan i utjecati na dnevne aktivnosti ili kvalitetu života. Stoga je važno biti informiran i poduzeti mjere kako bi se smanjio rizik od ovih reakcija.

– Potražite hlad kad ste vani, osobito između 10 i 16 sati.

– Nosite zaštitnu odjeću, uključujući košulje dugih rukava, hlače, sunčane naočale i šešire sa širokim obodom.

– Koristite kreme za sunčanje širokog spektra sa SPF vrijednošću 30 ili višom.

– Pripremite svoju kožu pravilnom prehranom i korištenjem suplemenata koji sadrže antioksidanse.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Antidepresivi

Koliko traje ovisnost nakon dugogodišnjeg uzimanja antidepresiva?

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Antimikotici

Muči me crvenilo na spolovilu – s čime da mažem?

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Iz iste kategorije

Ljekarništvo

Kvržica u blizini anusa – koji je mogući uzrok?

Ljekarništvo

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Ljekarništvo

Što znači C. diff?

Clostridioides difficile, nekada znana i kao Clostridium difficile (C. diff) je bakterija koja stvara toksine i spore. Prisutna je u zemlji, vodi ali i u probavnom sustavu kako životinja, tako i zdravih ljudi. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, ne uzrokuje probleme. Prvi je puta otkrivena 1935. godine kao dio normalne mikrobiote novorođenčeta. Tek je […]

Ljekarništvo

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Ljekarništvo

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Ljekarništvo

Smije li se rastvoriti kapsula magnezija?

Ljekarništvo

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Kraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Ljekarništvo

Probiotici i mikrobiota

Mikrobiota Mikrobiota je skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše sluznice i kožu. Vrlo je raznolik i specifičan poput otiska prsta. Čine ga bakterije, virusi, gljivice i drugi mikroorganizmi. Naše tijelo svakodnevno nastanjuje preko 1000 različitih vrsta i 39 bilijuna mikroorganizama. Oni se nalaze u sluznici crijeva, mokraćnog trakta, vaginalnog trakta, usne šupljine, pluća i na […]