Imam puno tegoba nakon što sam preboljela covid. Koje još pretrage moram napraviti da bi se osjećala bolje, da nisam anksiozna?

Poštovani,

molim Vas za pomoć oko daljnjih pretraga.

Naime, u posljednjih 6 mjeseci me muče sljedeće tegobe: letargija, izrazit umor, čudan vid, trnci u području obraza i čela, pucanje kapilara u očima, pojava vitiliga na licu, opadanje kose, gubitak koncentracije, usporenost, tupost, nespecifični bolovi u abdomenu, oteklina u području pupka (kao duguljasti mišić), učestalo podrigivanje zraka i imam osjećaj kao da mi je čitav trbuh pod nekim pritiskom, kao da trne. Anksioznost je postala moja svakodnevnica. Stolica je uredna, bez promjena. Imam 30 godina i preboljela sam Covid u 2. mjesecu ove godine. Nekoliko sam puta vadila kompletnu krvnu sliku jer se stanje ne mijenja, zbog čega odlazim na hitnu. Krvna slika je uredna, kao i ultrazvuk i rtg pluća i abdomena i ekg srca. Što se tiče “duguljastog mišića” u području pupka koja me posebno zabrinjava, doktor na hitnoj je rekao da su to crijeva te se moje stanje pripisuje anksioznosti i pripisuje mi antidepresiv i alprazolam te pretpostavlja kako imam gastritis. S obzirom da sam mlada i imam veliki strah od pogrešne dijagnoze, molim Vas, što iduće mogu obaviti od pretraga. Gastroskopiju i kolonoskopiju bih svakako obavila iako mi to nitko zasada nije preporučio što me čudi. Ne mogu ignorirati svoje stanje jer se ne mijenja i potpuno me promijenilo u anksioznog hipohondra.
Unaprijed se zahvaljujem.

3.11.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

konzultirajte se s internistom (uključujući i specijalistu za autoimune bolesti i možda ambulantu za postcovid) – kada učinite sve tražene pretrage, možete se uključiti u psihoterapijsko liječenje, no nemojte potom neko vrijeme započinjate novi krug pretrage jer na taj način teško je zaustaviti taj krug stalnih pregleda.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]