Lijekovi koji se koriste u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)

Molim može li me tko informirati zašto je u HR PTSP rezerviran samo za stres vezan uz prošli rat i uglavnom muški spol?dali i žene koje nisu bile na ratištima mogu imati dg PTSPa,odnosno,da ne zvuči naopako pitanje,civilni PTSP kod žena van događaja iz rata a nažalost preživjele su užase u svojim životima i to je ostavilo traga a konvenira svim simptomima PTSPa.Hvala

8.6.2016

Odgovara

Mr.sc. Marina Letica Crepulja dr.med., Spec. psihijatar, KBC Rijeka

Poštovana, Zahvaljujem na Vasem pitanju. Dojam da je u HR dijagnoza PTSP-a rezervirana samo za ratni PTSP vjerojatno je posljedica najvece medijske zastupljenosti ovog poremecaja. Osobama koje su traumatizirane u drugim okolnostima osim ratnih, u HR se takodjer pruza psihijatrijska skrb prema nacelima navedenim u clanku. Te okolnosti svakako mogu biti razliciti oblici obiteljskog nasilja cije zrtve kao posljedicu mogu imati simptome posttraumatskog stresnog poremecaja. mr.sc. Marina Letica Crepulja, dr. med. specijalistica psihijatrije

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Sindrom pečenja u ustima – 6. dio

Liječenje Unatoč napretku i boljem razumijevanju ovog sindroma te potencijalnim mogućnostima liječenja i dalje se radi o izazovnom stanju i za bolesnike i za zdravstvene djelatnike. Mnogi bolesnici su pregledani kod nekoliko liječnika različitih specijalnosti prije nego što dobiju dijagnozu sindroma pečenja u ustima. Prosječno postavljanje dijagnoze od početka simptoma je jedna do pet godina. […]

Botulizam

Dojenački botulizam: zašto med može biti opasan za dojenčad

Botulizam je rijetka, ali potencijalno smrtonosna bolest uzrokovana toksinima bakterije Clostridium botulinum. Kod dojenčadi izvor zaraze može biti med zagađen sporama ove opasne bakterije. Uzročnik botulizma Clostridium botulinum (C. botulinum) je anaerobna bakterija (raste u uvjetima bez kisika) koja je široko rasprostranjena u okolišu (u tlu, prašini, na biljkama, u probavnom sustavu životinja). U nepovoljnim […]

Bol

Bolno stopalo – 5. dio

Hallux Rigidus („ukočeni nožni palac“) Učestalost. Hallux rigidus ili u doslovnom prijevodu „ukočeni nožni palac“ je najčešća artrotska promjena stopala i pojavljuje se u oko 2,5 posto populacije starije od 50 godina. Dva puta se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. U rijetkim slučajevima, hallux rigidus se javlja istodobno s hallux valgusom, te se […]

Depresija

PTSP i teška depresija – trebam li mijenjati liječnika?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]