PTSP i depresija

Poštovani,
Imam 31 god. Odlazim psihijatru zbog dg. PTSP i teške depresije.
Na prijedlog psihijatra započeli smo psihoterapiju, točnije trebali bi započeti ili još nismo, nemam pojma što uopće jesmo ili nismo.
Stalno imam osjećaj da samo mjeseci bezveze prolaze bez ičega konkretnog, ikakvog rada na problemu. Samo se dogovaraju termin za terminom bez pomaka a meni je sve psihički gore nego na početku.
Razmišljam o promjeni terapeuta i to mi svi savjetuju jer on u meni budi od pozitivnih osjećaja vezanosti, empatičnosti, simpatičnosti do mržnje. Užasno mi ide na živce.

Kako vidim da nema pomaka, da kad imala problema sa suicidalnosti nije poduzimao ništa već okolo rješavala taj problem, ignorirao to, mješoviti osjećaji: sve u svemu razmišljam uopće nikome ne ići na terapije jer ne želim to iskustvo s drugim terapeutom.

Naime, s prvim terapeutom u djetinjstvu nisam imala uspjeha, nije mi pomogao kada sam mu se povjerila i ostala mi trauma od njega. Godinama se poslije oporavljala. Zamrzila ga iz dna duše. Drugim sada također ista priča. Bojim se da je sa svakim očito ista priča te mi pada na pamet da skroz odustanem od liječenja pa što bude.

Po Vama što je najbolje napraviti? Objektivno? Otići nekom novom ili nastaviti kod sadašnjeg terapiju?

Unaprijed hvala,

20.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

nemojte odustati već upravo o time osjećajima porazgovarajte sa svojim psihijatrom, to je važno podijeliti. Kada se prepustite terapiji događa se upravo buđenje različitih intenzivnih osjećaja, to i jest jedan od ciljeva, no potrebno ih je zajednički proraditi. Budite uporni i strpljivi.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]