Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente.

Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke.

Koristeći funkcionalni MRI (fMRI), dr Williams i njezin tim mapirali su i izmjerili moždane sklopove pacijenata kako bi identificirali osam “biotipova” depresije koji odražavaju kombinacije disfunkcije u šest različitih krugova mozga.

Oni koriste te biotipove za usmjeravanje odluka o liječenju u klinici, povezujući pojedine pacijente s ciljanijim i učinkovitijim terapijama. Mjerenja neuronskih krugova potencijalno nude najizravniji uvid u neuralne baze psihijatrijskih simptoma i njihovu modulaciju liječenjem.

Precizni alati

Tim predvođen dr Niculescuom, otkrio je kako panel biomarkera može razlikovati depresiju i bipolarni poremećaj, predvidjeti budući rizik osobe za ove poremećaje i informirati o izboru lijekova po mjeri. Još jedna prednost precizne psihijatrije leži u njezinom potencijalu da značajno ubrza razvoj lijekova. Identificiranje specifičnih neuronskih krugova uključenih u podtipove psihijatrijskih stanja, možda bi moglo prenamijeniti ili razviti lijekove koji preciznije ciljaju te krugove. Ovaj pristup omogućuje manja, fokusiranija ispitivanja s potencijalno višim stopama uspjeha, što bi moglo ubrzati obično sporo i skup proces razvoja psihijatrijskih lijekova.

Provedba i široko prihvaćanje precizne psihijatrije ima nekoliko izazova. Zahtijeva sofisticiranu tehnologiju i stručnost, koji možda neće biti lako dostupni u svim kliničkim okruženjima. Štoviše, dok dokazi podupiru njegovu upotrebu u stanjima poput teške depresije, manje je podataka o njegovoj učinkovitosti u drugim psihijatrijskim poremećajima, poput shizofrenije.

Neki istraživači smatraju kako bi se buduća istraživanja trebala usredotočiti na proširenje baze dokaza za preciznu psihijatriju kroz širi raspon psihijatrijskih stanja. Napori da se precizni alati učine pristupačnijim i mjerljivijim, poput razvoja prijenosnih tehnologija snimanja ili dostupnijih testova biomarkera, također su od ključne važnosti. Integracija ovih preciznih alata u rutinsku psihijatrijsku praksu također će zahtijevati obuku i edukaciju kliničara, kao i isplativa rješenja kako bi ovi pristupi bili široko dostupni.

Da bi mjere precizne psihijatrije bile široko primijenjene, neophodno je dokazati njihovu pouzdanost, kliničku valjanost, kliničku korisnost i isplativost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Onečišćenje

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

EST

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Depresija

Depresija i trnci po jeziku i usnama – što da radim?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]