Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]
Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]
Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]
Preokupiranost kupovanjem, kao i popratni impulsi i ponašanje, uzrokuju značajne posljedice, koje utječu na socijalno i radno funkcioniranje ili rezultiraju financijskim problemima, a ne događaju se za vrijeme manije (faza u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja).
Imajući u vidu model razvoja psihotičnih poremećaja od ranih nespecifičnih simptoma preko „DUP-a“ (trajanja neliječene psihoze) do postavljanja dijagnoze akutnog psihotičnog poremećaja, danas u svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo identificirati brojne specifičnosti diferencijalno dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja…
Aripiprazol predstavlja psihofarmak iz skupine tzv. “atipičnih antipsihotika”. Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti.
Bipolarni afektivni poremećaj ubraja se u poremećaje raspoloženja. Najčešće se definira kao poremećaj ciklične prirode, karakteriziran izmjenama epizoda manije ili hipomanije i epizoda depresije, između kojih su razdoblja remisije bez manifestnog poremećaja raspoloženja.
Bipolarni afektivni poremećaj (ranije nazivan „manično-depresivna psihoza”) karakteriziran je izmjenama povišenog (manija ili hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija) što posljedično dovodi do znatnog poremećaja bolesnikovog raspoloženja i aktivnosti.