Aripiprazol u tretmanu bolesnika s psihotičnim poremećajima

Kliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, ako i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I…

Uvod

Aripiprazol se široko koristi u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja (Jeon et al 2016). Kliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, kao i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I (Di Sciascio & Riva 2015).

Randomizirana istraživanja demonstrirala su efikasnost ariprprazola u odnosu na placebo u tretmanu akutnog relapsa shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja, terapiji održavanja shizofrenije i tretmanu akutne bipolarne manije (Kinghorn & McEvoy 2005).

Aripiprazol je atipični antipsihotik za koji je pokazano da poboljšava pozitivne i negativne simptome shizofrenije s povoljnim profilom neželjenih učinaka (Stip & Tourjman 2010).

Simptomi anksioznosti mogu se javiti u više od 65 % bolesnika sa shizofrenijom.

Rezultati iz nekoliko randomiziranih i kontroliranih studija pokazali su da aripiprazol i risperidon mogu biti učinkoviti u tretmanu  obsesivno-kompulzivnih i socijalnih simptoma anksioznosti, a kvetiapin i olanzapin u liječenju generalizirane anksioznosti (Temmingh H & Stein DJ 2015).

Aripiprazol ima jedinstveni profil vezivanja za receptore i mehanizam djelovanja, što se smatra razlogom niske sklonosti za povećanje tjelesne težine, metaboličke poremećaje i sedaciju (De Fazio et al 2010).

Aripiprazol djeluje kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, parcijalni agonist serotoninskih 5HT1A receptora te antagonist na 5HT2A receptorima (Potkin et al 2003).

Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućuje njegova specifična terapijska klinička djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici. Aripiprazol pokazuje povoljan učinak i na pozitive (produktivne) i na negativne (deficitarne) simptome shizofrenije, te manične, ali i na depresivne simptome (u skladu s dozom), a sve to bez povećanja tjelesne težine i metaboličkog sindroma, produljenja QTc-intervala, ekstrapiramidalnih nuspojava i hiperprolaktinemije.

Također, smanjuje poriv i žudnju za uzimanjem kokaina i alkohola u bolesnika sa shizofrenijom i dualnom dijagnozom alkoholizma i kokainomanije. Dokazan je i povoljan učinak na kompulzivne simptome u bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem koji se često javlja u komorbiditetu sa shizofrenijom (Jakovljević 2013).

Podaci koji su za sada dostupni pokazuju da bi aripiprazol mogao imati povoljan učinak na koncentracije serumskih lipida. Naime, pokazalo se da tijekom terapije aripiprazolom promjene u koncentraciji kolesterola i triglicerida odgovaraju promjenama kod terapije placebom (Romano S i sur,2002), a u nekim slučajevima primjene aripiprazola došlo je i do snižavanja koncentracija serumskih lipida, na koje je utjecalo uzimanje drugih antipsihotika (Marder SR i sur. 1999).

Aripiprazol u dozi od 10 ili 15 mg jednom dnevno je efektivan i dobro se tolerira u pacijenata sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem (Swainston Harrison & Perry 2004).

Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno (Goodnick PJ & Jerry JM 2002).

Atipični antipsihotici se mnogo godina koriste u liječenju pacijenata sa shizofrenijom, no postoje rastući dokazi o njihovoj korisnosti u tretmanu poremećaja raspoloženja (García-Amador et al 2006). Bipolarni poremećaj je kronični neuropsihijatrijski sindrom povezan sa znatnim stopama ponavljanja, međuepizodne disfunkcije, komorbiditeta i preuranjene smrtnosti. Dostupni dokazi potvrđuju efikasnost i tolerabilnost aripiprazola u terapiji održavanja bipolarnog poremećaja (McIntyre RS 2010).

U svakodnevnoj kliničkoj praksi važna je primjena aripirazola u adekvatnoj terapijskoj dozi kroz dovoljno dugi period terapije uz praćenje javljanja nuspojava, procjenu terapijskog učinka te titraciju doze lijeka kako bi se postigla zadovoljavajuća remisija simptoma bolesti te tako i zadovoljstvo bolesnika i njegove obitelji liječenjem.  

Literatura

1. Jeon JY, Chae SW, Kim MG. Population pharmacokinetics of aripiprazole in healthy Korean subjects. Int J Clin Pharmacol Ther. 2016 Apr;54(4):293-304. doi: 10.5414/CP202466.

2. Di Sciascio G, Riva MA. Aripiprazole: from pharmacological profile to clinical use. Neuropsychiatr Dis Treat. 2015 Oct 13;11:2635-47. doi: 10.2147/NDT.S88117. eCollection 2015.

3. Kinghorn WA, McEvoy JP. Aripiprazole: pharmacology, efficacy, safety and tolerability. Expert Rev Neurother. 2005 May;5(3):297-307.

4. Stip E, Tourjman V. Aripiprazole in schizophrenia and schizoaffective disorder: A review. Clin Ther. 2010;32 Suppl 1:S3-20. doi: 10.1016/j.clinthera.2010.01.021.

5. Temmingh H, Stein DJ. Anxiety in Patients with Schizophrenia: Epidemiology and Management. CNS Drugs. 2015 Oct;29(10):819-32. doi: 10.1007/s40263-015-0282-7.

6. De Fazio P1, Girardi P, Maina G, Mauri MC, Mauri M, Monteleone P, Perini GI, Perugi G, Rossi A. Aripiprazole in acute mania and long-term treatment of bipolar disorder: a critical review by an Italian working group. Clin Drug Investig. 2010;30(12):827-41. doi: 10.2165/11584270-000000000-00000.

7. Potkin SG, Saha AR, Kujawa MJ, Carson WH, Ali M, Stock E, Stringfellow J, Ingenito G, Marder SR. Aripiprazole, an antipsychotic with a novel mechanism of action, and risperidone vs placebo in patients with schizophrenia and schizoaffective disorder. Arch Gen Psychiatry. 2003 Jul;60(7):681-90.

8. Jakovljević M. Aripiprazol: nove mogućnosti u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Medix-2013 Jul; 19:106.

9. Romano S, Cutler N, Weiden PJ, et al. Ziprasidone’s effect on weight and lipids in patients with schizophrenia. Int J Neuropsychopharmacol 2002;5:S171.

10. Marder SR, McQuade RD, Stock E, Kaplita S, Marcus R, Safferman AZ, et al. Aripiprazole in the treatment of schizophrenia: safety and tolerability in short-term, placebo-controlled trials. Neuropsychopharmacology 1999;20:491-505.

11. Swainston Harrison T, Perry CM. Aripiprazole: a review of its use in schizophrenia and schizoaffective disorder. Drugs. 2004;64(15):1715-36.

12.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.

13. García-Amador M1, Pacchiarotti I, Valentí M, Sanchez RF, Goikolea JM, Vieta E. Role of aripiprazole in treating mood disorders. Expert Rev Neurother. 2006 Dec;6(12):1777-83.

14. McIntyre RS. Aripiprazole for the maintenance treatment of bipolar I disorder: A review. Clin Ther. 2010;32 Suppl 1:S32-8. doi: 10.1016/j.clinthera.2010.01.022.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Bolničko liječenje

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Bol

Operacija i tupa bol – kako se nositi s time?

Intervencije

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Shizofrenija

Shizofrenija i trudnoća – treba li korigirati terapiju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]