Aripiprazol – klinička učinkovitost u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja

Aripiprazol predstavlja psihofarmak iz skupine tzv. “atipičnih antipsihotika”. Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti.

To je prvi antipsihotik koji je razvijen kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, slabi antagonist 5-HT2A serotoninskih receptora povezano s serotoninsko-dopaminskim antagonizmom i parcijalni agonist 5HT1A serotoninskoh receptora. Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti, smanjujući rizik od ponovnog recidiva bolesti i time utječući na maksimalno mogući povratak razine prijašnjeg funkcioniranja bolesnika, sprječavajući progresiju kronične neurodegenerativne bolesti kakva je shizofrenija. 

Kao i za sve ostale antipsihotike aktivnost aripiprazolana D3 dopaminske receptore ostaje za sada nerazjašnjena. Aripiprazol je lijek koji u kliničkoj praksi pokazuje visoku učinkovitost u liječenju pozitivnih simptoma Shizofrenije (1), te maničnih simptoma manične epizode i miješanih epizoda kod pacijenata s Bipolarnim afektivnim poremećajem (2,3).

Aripiprazol nema farmakološkog učinka povezanog sa sedacijom. Jedna od vrlo važnih značajki aripiprazola je da on posjeduje malo ili nimalo sklonosti izazivanja porasta tjelesne težine, zbog toga što nema antihistaminskih svojstava ili aktivnosti 5HT2C serotoninskog antagonizma. Nadalje čini se da aripiprazol ima vrlo malo ili nimalo povezanosti sa dislipidemijom uzrokovanom primjenom antipsihotika. U slučajevima kada bi se pacijente s porastom tjelesne težine i dislipidemijom kao nuspojavom primjene ostalih antipsihotika prebacilo na aripiprazol došlo bi do redukcije tjelesne težine i snižavanja koncentracije triglicerida. Razlog ovako niskog metaboličkog rizika za aripiprazol su nepoznati.

Aripiprazol također pokazuje nisku sklonost izazivanja hiperprolaktinemije, ili produljenja QT intervala u bolesnika sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem (4). Aripiprazol je također pokazao visoku učinkovitost u terapiji održavanja i sprečavanju rekurentnosti manične faze bipolarnog poremećaja, dok ne pokazuje učinkovitost u liječenju depresivne epizode i sprečavanju rekurentnosti odnosno relapsa depresivne faze bipolarnog poremećaja (2). Sve gore navedeno čini aripiprazol svakako jednim od značajnih i važnih psihofarmaka koji nam stoje na raspolaganju u terapiji pacijenata sa shizofrenijom i bipolarnim poremećajem.

Prikaz slučaja:

Bolesnica stara 22 godine, neudana, bez djece, živi s roditeljima, po zanimanju trgovac, nezaposlena. Njezina obiteljska anamneza negativna je na psihijatrijske bolesti. Anamnestički podaci o ranom razvoju, školovanju, kao i o životnom tijeku do pojave bolesti su bez značajnijih osobitosti. Do pojave psihičke bolesti bolesnica je bila bez značajnijeg somatskog pobola.

Bolest je započela u rujnu 2014. u dobi bolesnice od 21 godine. Tada je hitno primljena na liječenje u Jedinicu intenzivne skrbi Odjela socijalne psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC «Sestre milosrdnice» pod kliničkom slikom akutne manične epizode. Doznaje se da je pacijentica četiri tjedna prije dolaska na liječenje počela osjećati višak energije, odlučila je da će upisati pravni fakultet bez prethodne pripreme, počela je neumjereno trošiti na obiteljsku kreditnu karticu svojih roditelja uplaćujući putovanje u inozemstvo, kupujući namještaj iako je onaj u stanu po navodima roditelja bio posve zadovoljavajući.

Roditelji, koji dolaze u njenoj pratnji opisuju također pojavu napetosti nervoze i razdražljivosti kod pacijentice koja je nekoliko dana prije dolaska u bolnicu počela pokazivati i verbalnu agresivnost prema roditeljima. Počela je i tvrditi kako je povezana s važnim osobama iz društvenog života. Noću je sve manje vremena spavala, dizala bi se iz kreveta, te nazivala prijateljice. Roditelji inače opisuju pacijenticu kao vedru osobu, sklonu druženju, oduvijek pomalo “hiperaktivnu”.

U psihičkom statusu pacijentice kod dolaska izražena je logoroičnost, nedistanciranost, psihomotorna eleviranost, snižen prag tolerancije na frustraciju, disociranost misaonog duktusa, euforično raspoloženje, povišenje voljno nagonskih dinamizama, uz sumanute ideje vlastite veličine. Izražen je hipotenacitet te hipervigilitet pažnje, uz posvemašnji nedostatak uvida i kritičnosti u svoje stanje.

Liječenje se u početku provelo u Jedinici intenzivne skrbi, a potom po djelomičnoj stabilizaciji psihičkog stanja na Odjelu socijalne psihijatrije. U terapiju je odmah uveden aripiprazol uz postupnu titraciju lijeka sve do ukupne dnevne  doze od 30mg/dan uz stabilizator raspoloženja valproat u dozi od 3x500mg/dan, te uz istodobnu primjenu konkomitantne anksiolitičke terapije diazepama. Na primjenjenu medikamentoznu terapiju, uz uključivanje pacijentice u svakodnevne grupnoterapijske i sociookupacijske aktivnosti terapijske zajednice odjela postupno dolazi do stabilizacije i značajnog poboljšanja psihičkog stanja.

Nakon provedenog stacionarnog liječenja pacijentica je otpuštena kući u listopadu 2014. Od tada pacijentica dolazi na redovite kontrolne preglede psihijatra, redovito uzima preporučenu medikamentoznu terapiju, koja se obzirom na stabilnu psihičku remisiju pacijentice postupno smanjuje na dozu aripiprazola od 15mg/dan, te valproata 3x300mg/dan. Osam mjeseci po remisiji iz bolnice psihičko stanje pacijentice je stabilno i zadovoljavajuće.

Zaključno možemo reći kako je za sada postignuto stanje stabilne psihičke remisije  pacijentice koja je u cijelosti funkcionalna i skladna kako u obiteljskom okružju, tako i u laboralnoj sredini (u međuvremenu se zaposlila). Svakako se može ustvrditi kako je aripiprazol atipični antipsihotik koji je u prikazanom slučaju pokazao visoku učinkovitost u kontroli svih simptoma akutne manične epizode Bipolarnog afektivnog poremećaja. Važna je i značajna sigurnost od nastanka nepoželjnih nuspojava koje su blage i kratkotrajne.

Literatura:

1. Schizophrenia Research, Volume 150, Issue 1, October 2013, Pages 281–288 Pharmacokinetics, tolerability and safety of aripiprazole once-monthly in adult schizophrenia: An open-label, parallel-arm, multiple-dose study.
2. J Affect Disord. 2011 Jan;128 Suppl 1:S21-8. doi: 10.1016/S0165-0327(11)70005-2. A clinical review of aripiprazole in bipolar depression and maintenance therapy of bipolar disorder. Yatham LN1.
3. J Affect Disord. 2011 Oct;133(3):361-70. doi: 10.1016/j.jad.2010.10.018. Epub 2010 Oct30. Aripiprazole monotherapy in the treatment of bipolar disorder: a meta-analysis.Fountoulakis KN1, Vieta E, Schmidt F.
4. Drugs. 2004;64(15):1715-36.Aripiprazole: a review of its use in schizophrenia and schizoaffective disorder. Swainston Harrison T1, Perry CM.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Imam bipolarni poremećaj, psihotične napadaje i depresiju. Molim Vaš savjet što da radim kako bi mi bilo bolje!

Bipolarni poremećaj

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

BAP

Je li navedena terapija u fazi depresije adekvatna?

Bipolarni poremećaj

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Kao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]