Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze.

Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog tkiva (veći volumen ventrikula) u odnosu na pacijente s boljim ishodom. Relapsi bolesti se češće javljaju kod pacijenata kod kojih je dulje trajala neliječena epizoda bolesti.

Posebne izazove u liječenju shizofrenije predstavljaju manjak uvida (pacijenti nisu svjesni svog stanja što utječe na njihovo prihvaćanje bolesti), kognitivna disfunkcija (oštećenje utječe na sposobnost održavanja dogovora, uzimanja medikamenata i nošenja s izazovima života), komorbiditeti (niz tjelesnih i psihičkih komorbiditeta, uključujući ovisnost o psihoaktivnim tvarima), ograničenja dostupnosti skrbi (problemi da se ovom složenom problemu pristupi individualizirano) te manjak uvida (pacijenti nisu svjesni svog stanja, što utječe na njihovu spremnost za prihvaćanjem liječenja). Manjak uvida zahtjeva asertivan pristup u sklopu integriranog terapijskog tima.

Sastavnice optimalnog integriranog pristupa čine farmakoterapija, osoblje (educirani multidisciplinarni tim), mobilni timovi (na tjednoj bazi, prilagođeni pacijentu, koji primjenjuju kognitivnu terapiju i individualizirani pristup), grupna terapija (pomaže u prepoznavanju ranih znakova bolesti i mogućnosti dijeljenja iskustava), psihoedukacija (za pacijente i obitelji, teme moraju važne za pacijenta, moraju biti dostupne pacijentu i provoditi se u vrijeme koje odgovara pacijentu), uključenost socijalnog radnika, izgrađena mreža podrške za pacijenta i obitelj, trening socijalnih vještina (podrška integraciji u zajednicu, igranje uloga) te kontinuitet (tim koji prati pacijenta – bolničkog i izvanbolničkog, tim koji koordinira komunikaciju između različitih institucija).

Kada govorimo o farmakoterapiji možemo reći da svi antipsihotici (osim klozapina) imaju sličan učinak, ali se razlikuju prema profilu podnošljivosti i sigurnosti. Kod osoba s prvom psihotičnom epizodom treba voditi računa o ekstrapiramidnim nuspojavama jer su mlade osobe osobito osjetljive na takve vidljive manifestacije što može kod njih povećati osjećaj stigmatiziranosti. Učinkovitost u stvarnom, svakodnevnom životu je od velike važnosti, a uključuje ponovne epizode i broj liječenja u bolnici. Seksualne nuspojave su mlade osobe teško toleriraju, a često se njihovo prisustvo podcjenjuje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Shizofrenija

Shizofrenija i terapija

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Halucinacija

Parkinsonova bolest i psihoza

Jedna od najvećih komplikacija koje se mogu javiti kod osoba s Parkinsonovom bolešću je razvoj psihoze…

MR mozga

Shizofrenija i MR

Ketogena dijeta

Ketogena prehrana i shizofrenija

Autori Sarnyai, Kraeuter i Palmer objavili su rezultate nedavnog istraživanja o učinkovitosti ketogene prehrane kod pacijenata sa shizofrenijom. Proučavali su narušeni metabolizam glukoze i energije u shizofreniji, što predstavlja podlogu za razmišljanje o prednostima ketogene prehrane.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]